• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ekstremna ponašanja papagaja – ponekad usvajaju, a ponekad ubijaju mladunce drugih papagaja

D. M.

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ubijanje i usvajanje mladunaca u životinjskom carstvu odavno zbunjuje naučnike. Dok je poznato da i mužjaci i ženke mnogih vrsta ubijaju mladunce svojih rivala radi osiguranja polne ili društvene prednosti, primećeno je da druge životinje brinu za mladunce mrtvih ili nestalih kolega.

  • 0

Biolozi su otkrili da su oba ova ekstremna ponašanja iznenađujuće uobičajena među malim zelenim papagajima Forpus passerinus u Južnoj Americi. Istraživači u novoj studiji predstavljaju nalaze skoro 30-godišnjih opservacija, piše Phys.org.

„Ubijanje i usvajanje mladunaca se tiče nekretnine i ljubavi“, kaže Stiven Bajsinger, profesor nauke o životnoj sredini sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju. „Većina infanticidnih napada se desila kad je jedan par hteo da preotme željeno mesto za gnežđenje od drugog para. To se dešavalo i kad su mužjaci želeli da se pare sa udovicom koja je već imala mladunce. Međutim, bili smo iznenađeni otkrićem da su ti novi mužjaci bili jednako spremni da usvoje mladunce kao i da ih ubiju“.

Biolozi su 1988. godine počeli da posmatraju zajednicu tih malih papagaja na farmi u državi Gvariko u Venecueli. Dok većina papagaja u divljini živi visoko u šumama – zbog čega ih je vrlo teško pratiti i proučavati – ovi papagaji se radije gnezde u izdubljenim stablima i stubovima ograda na travnjacima.

Radi posmatranja porodične dinamike ptica, izgrađena su veštačka mesta za gnežđenje širom ranča. Papagaji su takođe označeni bojom radi praćenja individua i njihovih odnosa.

Istraživači su prvo bili iznenađeni pronalaskom mrtvih mladunaca u gnezdu, ne znajući šta ih je ubilo. U kasnijim posmatranjima se pojavio strani mužjak, koji nije bio roditelj u posmatranom gnezdu, ušao u gnezdo i izašao sa malo krvi na svom kljunu, priča Bajsinger.

To je bio prvi znak da se među tim papagajima možda dešava infanticid. Studija obuhvata posmatranje više od 2.700 gnezda između 1988. i 2015.

Iako se o ubijanju mladunaca kod sisara i ptica ne zna mnogo, često se čini da je motiv seksualna selekcija ili nagon za reprodukcijom. Na primer, mužjak može ubiti mladunce udovice kako bi se mogao brže pariti s njom.

Ipak, među posmatranim papagajima, izgleda da je nadmetanje za mesta za gnežđenje glavna motivacija. Ubili su ili ranili ptiće i uništili jaja u 256 posmatranih gnezda. U većini slučajeva, napade je izveo jedan papagaj ili par koji je posle prisvojio mesto za gnežđenje.

Ovi napadi su bili češći kad je populacija papagaja bila velika i borba za dobra mesta za gnežđenje je bila žestoka. Kad je populacija na niskom nivou, sve je ljubav i mir, zar ne? Međutim, kad stignete do velike gustine populacije – nastupa krvoproliće, kaže Karl Berg sa Teksaskog univerziteta Rio Grande u Braunsvilu.

Nije svako rođen da bude ubica, ali je nagon za razmnožavanjem veoma jak. Kad resursi u životnoj stredini nisu dovoljni za razmnožavanje svih individua, traže se alternativne strategije. Nažalost, to uključuje ubijanje nevinih malih ptića.

Infanticid se takođe dešavao u gnezdima gde je jedan roditelj umro, a preživeli pronašao novog partnera. Međutim, ovi novi partneri su bili jednako spremni da usvoje mladunce kao i da ih ubiju – a izbor usvajanja na kraju krajeva nije nanosio štetu reproduktivnom uspehu papagaja.

„Usvajanje se može mnogo lakše prihvatiti nego infanticid, ali je zapravo mnogo teže za shvatanje jer dovodi u pitanje Darvinove ideje o prirodnoj selekciji“, kaže Berg. „Reproduktivni uspeh je bio podjednak kod usvajanja i infanticida – usvajanje bi moglo biti nenasilan način da se geni prenesu u sledeću generaciju“.

Studija je takođe otkrila da su mužjaci koji su usvojili mladunce nastavili da se gnezde sa udovicama i počinjali da se razmnožavaju u mlađim uzrastima nego njihovi suparnici.

„Očusi su dobili ljubav, novog partnera i nekretninu, mesto za gnežđenje“, kaže Bajsinger.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>