Koliko se i na koji način iznosi novca iz Srbije svake godine?

Od ukupno 143 zemlje, Srbija se nalazi na 16 mestu liste zemalja sa najvećim nelegalnim novčanim tokovima, koju je objavio Global fajnenšel integriti iz Vašingtona

  • 17

Iz Srbije se iznese između 3,5 do 4 milijarde evra godišnje, ako je suditi prema poslednjim raspoloživim podacima iz 2010. godine. Od ukupno 143 zemlje, Srbija se nalazi na 16 mestu liste zemalja sa najvećim nelegalnim novčanim tokovima, koju je objavio Global fajnenšel integriti iz Vašingtona.

Prema podacima te organizacije u periodu od od 2001. do 2010. u proseku se iz Srbije iznosilo oko 5,144 milijardi dolara.

Bez premca, najviše novca, u proseku, godišnje se iznese se iz Kine (247, 170 milijardi dolara) a zatim iz Meksika 47,5 milijardi. Iz finansijskog sektora Malezije iznese se 28,524 milijardi dolara, slede Saudijska Arbija (19,610) i Filipini (13,782) i Nigerija sa 11,131 milijardi dolara iznetog novca.

Bolje rangirane od Srbije su Hrvatska, Mađarska, Crna Gora, Bosna i Makedonija, dok se Slovenija ni ne nalazi na listi.

Na primer, u Hrvatskoj se godišnje opere oko 1,3 milijarde dolara, u Mađarskoj 1,410 milijardi, a u Bosni oko 800 miliona dolara.

GFI u svojim izveštajima prati samo tokove novca preko bankovnih računa, a ne vrši procenu koliko je para iz neke zemlje izneto u gotovini.

Stručnjaci za Telegraf.rs pojašnjavaju da se pare iznose knjigovodstveno, a ne u torbama.

Jedan od ključnih načina na koji se iznosi novac, kažu stručnjaci, odnosi se na transferne cene u spoljnoj trgovini. Konkretno, kupi se nešto, na primer, u Nemačkoj za 1.000 evra, a ovde se to registruje kao 3.000 evra (dvojne fakture) i razlika od 2.000 završi na računu u Nemačkoj.

Ili, izvoz vredi 1.000.000 evra, ali se proda stranoj firmi za 600.000 evra i ovde se knjiži gubitak od 400.000, a profit se seli u inostranstvo.

Interesantno da čak 95 odsto takvih transakcija ide preko banaka (ne računajući drogu i slične poslove), ali krajnje legalno kroz knjigovodstvo.

Zbog toga OECD i druge organizacije žele da smanje ove poslove kroz razvijanje zakona i metoda u praćenju transfernih cena.

(N. S.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Slobo

    30. jun 2014 | 08:37

    Velika kolicina iznoso se uz pomoc trgovackih lanaca koji gotov novac izvlace iz sistema.Takvu pojavu sam primetio I prijavio nadleznim organima.Naravno niko nijenreagovao , jednostavno ignorisali su moja saznanja.Zasto,to je njima poznato.Ni jedan dinan nebih mogao da se ''opere'' da nemaju u drzavnom sistemu korumpirane cinovnike koji radi svojih licnih interesa ugrozavaju drzavnu finasisku stabilnost.

  • Pa

    30. jun 2014 | 08:25

    Evo najbolji priimer sa obzirom da je hrvatski Agrokor kupio slovenski Merkator i Todorić ima monopol u regionu tako da kad god kupuješ u konzumu,ideji,merkatoru... novac odlazi iz srbije u hrvatsku!

  • Boris

    30. jun 2014 | 10:13

    Mi ne znamo ni 1% od onoga sta se radi vjerujte mi

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA