Protesti zbog rehabilitacije Draže Mihailovića

Ispred Višeg suda u Beogradu nekoliko desetina građana protestovalo zbog moguće rehabilitacije. U nastavku procesa 11. maja biće utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja 1946. godine

  • 1

U postupku rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Mihailovića je pred Višim sudom u Beogradu svedočio istoričar Slobodan Marković, a proces će biti nastavljen 11. maja.

Tada će biti utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja Mihailoviću 1946. U nastavku postupka biće saslušani članovi Komisije za tajne grobnice i Komisije za utvrđivanja okolnosti stradanja Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević.

Pravni zastupnik predlagača Zoran Živković rekao je da je postupak rehabilitacije pri kraju i da očekuje da konačna odluka uskoro bude doneta.

- Treba još da se preslušaju audio snimci sa suđenja koji ukazuju na neverodostojnost zapisnika i stenografskih zabeležaka i možda, ako Sud nađe za potrebno, da sasluša neke od svedoka, ali mislim da je postupak pri kraju – rekao je Živković.

Kako je naveo, Slobodan Marković je na ročištu govorio o nedostacima na koje je ukazivao i pravni tim predlagača zahteva za rehabilitaciju i koji dokazuju da je suđenje Mihailoviću bilo nepravično.

Živković je rekao da se za sada niko nije javio na oglas kojim se pozivaju svedoci koji nešto znaju o Mihailoviću.

Ispred Višeg suda u Beogradu okupilo se nekoliko desetina građana koji su protestovali zbog moguće rehabilitacije.

Medju protivnicima rehabilitacije su članice nevladine organizacije "Žene u crnom" i podmladak Nove komunističke partije Jugoslavije koji su nosili transparente na kojima piše "Draža - zlikovac" i na kojima su ispisana mesta i broj ubijenih tokom Drugog svetskog rata.

Mihailović je streljan 17. jula 1946. godine, nakon što ga je Vojni sud osudio za izdaju i ratne zločine. Zahtev za rehabilitaciju podneli su 2006. godine njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori Smilja Avramov i Kosta Čavoški, Srpski liberalni savet i Udruženje jugoslovenske vojske u otadžbini.

Zahtevom je zatraženo poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu oduzeta sva građanska prava. Do danas nije javno objavljeno ni gde je streljan, ni gde je i kada sahranjen.

Postupak za rehabilitaciju je počeo 16. septembra 2010. godine, a do sada je svedočio američki avijatičar Milton Frend (89), dok je Viši sud odbio svedočenje učesnika Narodnooslobodilačkog rata Rista Vukovića, koji osporava rehabilitaciju Mihailovića.

(Beta)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • ИСТИНОМ ДО ПОМИРЕЊА

    24. mart 2012 | 15:22

    Кратак час историје за необавештене: 1. Ђенерал ЈВО Дража Михаиловић је учествовао у Првом и Другом светском рату и први започео устанак (одмах после окупације) против Нациста који су распарчали Краљевину Југославију, јер домаћи издајници нису учествовали у отпору.. 2. Титови Комунисти су тек након напада Хитлера на СССР по налогу Стаљина, отишли у шуме (где је већ био Српски народ који је бежао од Усташког ножа) и наметнули се као вође, али са задатком да сруше Краљевину и успоставе Стаљинов Комунистички систем.. 3. Да би сачувао народ, Ђенерал Дража је покушао да спречи Стаљинове комунистичке плаћенике да убијају Немце (због наредбе 100 Срба за 1 Немца).. 4. Очекивано искрцавање Савезника на Далматинску обалу, није се десила јер су Стаљин и Тито рекли да ће са Немцима и Усташама борити против савезника.. 5. Након уласка Стаљинове Црвене армије у Србију, побијено је преко 100.000 грађана и сви заробљени официри ЈВО и Равногорци и Ђенерал Дража на лажном суђењу.. 6. На Великој Савској Ади је стрељан и покопан у кречану Ђенерал Дража, велики Српски јунак, зато је Божијом вољом и добио НАЈВИШИ споменик у Европи..

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA