NE DAJTE DA OVDE GUBIMO MILIONE: Evo šta je bitno da se uradi kako bi Srbiji konačno krenulo nabolje!

- Potrebno je što hitnije doneti Zakon o autorskim i intelektualnim svojinama. Bitno je razviti i digitalnu ekonomiju, ali nećemo zaboraviti na autore - objasnio je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež

  • 0

Panel diskusija o autorskim i srodnim pravima, održana je danas u Privrednoj komori Srbije, a njen cilj je bio da se podstakne dijalog u vezi sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima i istakne značaj koji po srpsku privredu imaju delatnosti zasnovane na tim pravima.

 

IZVOZ JE KLJUČNA REČ ZA DALJI RAST SRPSKE PRIVREDE: Intervju sa Markom Čadežom, predsednikom Privredne komore Srbije

 

U ovoj panel diskusiji učestvovali su, kao uvodničar i moderator generalni sekretar Unije diskografa Srbije Rodoljub Stojanović, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Branko Bugarski, pomoćnik direktora Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije mr Vladimir Marić, Direktor SOKOJ-a (Organizacija muzičkih autora Srbije) Aleksandar Kovačević, član pravnog tima ANEM-a (Asocijacije nezavisnih elektronskih medija) Miloš Stojković, član upravnog odbora OFPS (Organizacija proizvođača fonograna Srbije) Slobodan Nešović i bibliotekar savetnik u Narodnoj biblioteci Srbije dr Dragana Milunović.

 

DOSTA JE BILO LOPOVLUKA: Diskusija o autorskim pravima u Privrednoj komori Srbije!

 

 

Osnovna ideja skupa proističe iz potrebe za savremenim i efikasnim zakonskim rešenjem u oblasti zaštite autorskog i srodnih prava. Imajući u vidu činjenicu da su države koje se najuspešnije bore protiv piraterije ujedno države s najuspešnijim ekonomijama, cilj je da upravo u Privrednoj komori Srbije podstaknemo javni dijalog u vezi sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima i istaknemo značaj doprinosa delatnosti zasnovanih na autorskom pravu privredi Srbije, ističe se u saopštenju.

 

Panel diskusija se sastojala iz dve tematske celine: sesije posvećene postojećem pravnom okviru u Srbiji u okviru koje se pričalo o propisima u oblasti autorskog i srodnih prava i doprinosu ove industrije privredi Srbije, i sesija posvećena odnosu nosioca prava i korisnika i zaštiti intelektualne svojine u digitalnom dobu - u okviru koje se govorilo o primeni propisa, pravnim i finansijskim posledicama nepoštovanja prava, o internetu kao globalnom tržištu, digitalnoj ekonomiji i borbi protiv piraterije.

 

Slobodan Nešović je na panel diskusiji na slikovit način objasnio kom problemu žele da stanu na put.

 

- Pesmu ne možemo da stavimo u džep, ali ona može da plaća porez narednih stotinu godina i na račun toga može da se zaposli veliki broj ljudi. Mi smo najveća kulturna sila u regionu, a sada je pravi trenutak da stvari okrenemo napred. Neophodno je da neko investira u kulturnu svojinu. Pojednako je bitno zaštiti neku zgradu u gradu koju je izgradio neki strani investitor i zaštiti i intelektualnu svojinu.

 

Printskin: Tanjug

Printskin: Tanjug

 

Između ostalog, on je napomenuo i da muzička industrija ima milionski izvoz godišnje, zbog čega je bitno da Srbija ima investitore, jer ako ih ne bude bilo neće biti ni kulture, a bez kulture nema budućnosti.

 

Kako je navedeno, neophodna je hitna izmena Zakona o autorskom i srodnim pravima. Dosadašnje neadekvatno menjanje propisa dovelo je do smanjenja stepena zaštite intelektualne svoine. Ovo se pre svega odnosi na izmene Zakona o autorskom i srodnim pravima iz 2012. godine koje su značajno ograničile prava autora, dovele do diskriminacije privrednih subjekata i ugrozile načelo jednakog pravnog položaja na tržištu. Usvajanjem ovog Zakona učinjen je korak unazad u procesu evrointegracija Srbije i onemogućeno članstvo Srbije u Svetskoj trgovinskoj organizaciji.

 

U izveštaju o napretku Srbije iz godine u godinu, Evropska komisija upozorila je da poslednje izmene Zakona o autorskom i srodnim pravima nisu u skladu sa zakonodavstvom EU i međunarodnim konvencijama. Ostali zakoni iz oblasti zaštite intelektualne svojine (Zakona o patentima, Zakon o žigovima, Zakon o industrijskom dizajnu, Zakon o zaštiti topografija poluprovodnika i Zakon o oznaka geografskog porekla) su u najvećoj meri usaglašeni sa propisima EU.

 

Studiju "Doprinos delatnosti zasnovanih na autorskom pravu privredi Srbije" je izradio tim naših stručnjaka sa prof. dr Brankom Radulovićem na čelu, u okviru saradnje Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije i Svetke organizacije za inteletualnu svojinu (WIPO). Između ostalog ova studija je pokazala da:

 

Printskin: Tanjug

Printskin: Tanjug

 

- Doprinos ključnih industrija zasnovanih na autorskom i srodnim pravima privredi Srbije je značajan i njihovo učešće u BDP je 3,1 odsto. Taj dorpinos približan je doprinosu sektora finansijskih usluga 3,2 odsto, obrazovanja 3,9 odsto, a proizvodnje električne energije 3,3 odsto. Ako dodamo i međuzavisne i delimično zavisne industrije doprinos ovog sektora BDP je 4,61 odsto.

 

- Ovaj sektor učestvuje u zaposlenosti Republike Srbije sa 2,36 odsto, a zapošljava oko 58.000 radnika. zajedno sa međuzavisnim industrijama čini procenat od 4,06 odsto u ukupnoj zaposlenosti.

 

- Izvoz industrija zasnovanih na autorskom i srodnim pravima čini 6,58 odsto ukupnog izvoza Republike Srbije.

 

Borba protiv piraterije, zahnvaljujući digitalnoj tehnologiji i internetu, imamo pristup velikom broju autorskih dela, ali autori i izvođači tih dela moraju biti zaštićeni. Za razvoj kreativne industrije od presudnog je značaja da autori mogu da naplate ekonomsku vrednost svojih dela.

 

Imajući u vidu činjenicu da države koje se najuspešnije bore protiv piraterije su upravo države sa najuspešnijim ekonomija, privredna komora Srbije podstiče javni dijalog u vezi sa piraterijom i upozorava da je za ekonomsku održivost kreativne industrije neophodno aktivno učešće države u borbi protiv piraterije kroz saradnju privrednih subjekata, Tužilaštva za visoko-tehnološki kriminal i specijalne jedinice MUP-a Srbije za borbu protiv sioko-tehnološkog kriminala.

 

Foto: Marko Todorović

Foto: Marko Todorović

 

Dr Branko Bugarski je istakao da je neophodna zakonska regulativa na stranom tržištu.

 

- Nekoliko dokumenata je u pripremi, a Ministarstvo će učiniti sve što je u njegovoj moći.

 

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je napomenuo da je izvoz u ovoj industirji u porastu, što je od veoma bitnog značaja.

 

- Potrebno je što hitnije doneti Zakon o autorskim i intelektualnim svojinama. Bitno je razviti i digitalnu ekonomiju, ali nećemo zaboraviti na autore.

 

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA