UMIRAĆEMO NA RUTINSKIM OPERACIJAMA: Preti nam bakterija koju neće lečiti nijedan antibiotik!

Foto-ilustarcija: Tanjug/Nenad Milošević

Ukoliko ste se ikada pitali da li će doći onaj trenutak kada nijedan lek neće moći da nas spase, imamo vest za vas. Taj trenutak je došao. Istraživanje koje je objavljeno u poznatom medicinskom časopisu "Lancet Infectious Diseases Journal" otkriva da će rutinske operacije poput vađenja slepog creva imati veliku smrtnost zbog običnih infekcija.

Preporučujemo

NE MOGU DA SE UMORIM, NI DA SE RAZBOLIM: Rus ubrizgao u sebe bakteriju staru 3,5 miliona godina (VIDEO)

Operacije poput vađenja tumora, lečenja leukemije ili presađivanja organa neće biti moguće, jer će štetnih bakterija biti previše, a neće postojati nijedan antibiotik koji će moći da ih zaustavi. Jednostavno, farmaceuti neće moći da izmisle novi lek koji će ovakve bakterije "ubiti".

Bakterije često razmenjuju genetske informacije, u procesu koji se zove horizonalni transfer gena. Kada neka bakterija mutira i razvije otpornost na neku vrstu antibiotika, određeni postotak bakterija podeli će tu otpornost i sa drugim bakterijama. Radi se o promilima promila - strahovito malim brojkama, ali s obzirom na brojnost bakterija, do prenosa otpornosti doći će gotovo sigurno.

Iako su bakterije koje će biti otporne možda malobrojne, kada se cela populacija bakterija suoči sa antibiotikom izumreće sve bakterije osim onih otpornih, koje će se potom početi da se razmnožavaju do tačke gde će sve bakterije u organizmu biti otporne na antibiotik.

Inače, u ovom istraživanju je otkriveno da su bakterije otporne i na "colistin" (antibiotik koji se koristi kao poslednja linija odbrane u lečenju bakterijskih infekcija).

Naučnici su pronašli ešerihiju koli otpornu na colistin zbog mutacije u MCR-1 genu, a ono što čini celu priču još strašnijom jeste što su otpornost otkrili na dve, međusobno vrlo udaljene lokacije - u Danskoj i u Kini. Epidemiolozi veruju kako se radi o mutaciji koja je proputovala celu Euroaziju, a ne o dve odvojene mutacije koje su rezultirale istom vrstom otpornosti.

- Brzina kojom se prenosi ovaj gen za otpornost je sumanuto velika, ovo ne izgleda dobro. Takođe, pitanje je da li ćemo imati lek za borbu protiv zaraze. Farmaceutske kompanije sve manje ulažu u istraživanja i proizvodnju novih lekova jer to prouzrokuje visoke troškove - rekao je profesor Mark Vilkoks.

(Telegraf.rs / Izvor: jutanji.hr)