ZELENA VODA TEKLA REKOM: Ljudi prvo bili u čudu, a onda su saznali šta se dešava (FOTO)

Ako se dosadašnji odnos prema Hutovom blatu nastavi, najvrednijem močvarnom ekosistemu u BiH preti potpuni nestanak u narednih 35 godina

  • 9

Privremenim obustavljanjem rada hidroelektrane Čapljina, otvaranjem zatvarača u koritu Trebišnjice i puštanjem vode u ponor Doljašnica u Popovom polju, Elektroprivreda HZ HB omogućila je Svetskoj fondaciji za prirodu (World wildlife fund) upuštanje biorazgradivog obeleživača, kako bi se utvrdile podzemne veze ponora Popovog polja i močvara Hutovog blata.

Foto: WWF Foto: WWF

- Radi se o potpuno bezopasnoj boji za biljni i životinjski svet, zapravo tako obojena voda može i da se pije. Sledećih 14 dana radnici Parka prirode uzimaće dvaput dnevno uzorke vode na izvorima Hutovog blata, koji će se analizirati u laboratoriji u Trebinju. Analizom koncentracije boje u uzorcima potvrdiće se ili opovrgnuti da li postoje podzemne veze po kojima voda iz Popovog polja dolazi do močvara Hutovog blata - rekao je Zoran Mateljak, šef kancelarije WWF u BiH.

MISTERIJA CRNOG ORLA IZNAD SRBIJE: Zašto se pre šest godina desila ova neverovatna stvar?

Utvrđivanjem podzemnih veza stručnjaci žele da potvrde da je loše stanje ekosistema u Hutovom blatu posledica izgradnje i rada hidroenergetskog sistema na reci Trebišnjici.

Foto: WWF Foto: WWF

- Zbog preusmeravanja voda za hidroenergetske potrebe dolazi do manjeg doticaja vode što je dovelo do zamuljivanja, te se dno močvara u poslednjih 30 godina podiglo za jedan metar. To je imalo drastične posledice na sav raznoliki živi svet u Parku prirode, te je potrebno taj proces zaustaviti ukoliko ne želimo potpuno da izgubimo Hutovo blato - dodao je Nikola Zovko, direktor J. P. Hutovo blato.

NA KORAK DO ISTREBLJENJA: Ovo su ugrožene vrste životinja koje žive u Beogradu! (FOTO)

Pored toga što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja pružaju brojne usluge ekosistema, uključujući zaštitu od poplava, pročišćavanje voda, skladištenje ugljen-dioksida, kao i brojne kulturološke usluge.

Turski pilot je OVAKO čestitao Dan nezavisnosti BiH i bacio u trans Bosance (VIDEO)

Zbog velikog ekološkog značaja i velike biološke raznolikosti WWF je prepoznao Hutovo blato kao jedno od prioritetnih staništa u BiH i široj regiji Dinarskog luka i njegova zaštita je od najvećeg interesa.

Foto: WWF Foto: WWF

Hidroenergetska infrastruktura, sve intenzivniji krivolov i nepostojanje stvarne zaštite područja zbog nedovoljnog finansiranja čuvarske službe, prouzrokovalo je da se u poslednjih 35 godina broj ukupno registrovanih ptica smanjio za 31 odsto, dok endemske riblje vrste nestaju. Ako se dosadašnji odnos prema Hutovom blatu nastavi, najvrednijem močvarnom ekosistemu u BiH preti potpuni nestanak u narednih 35 godina.

PROVERITE KOLIKO VAS IMA: Ovo su najčešća prezimena u BiH (FOTO)

Svetska fondacija za prirodu je jedna od najvećih i najuglednijih svetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet miliona pristalica i globalnom mrežom aktivnom u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljine prirodne okoline i da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom. Cilj je očuvanje svetske biološke raznolikosti i osiguravanje da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, a pri tom promovišu smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.

(Telegraf.rs / Izvor: mojahercegovina.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Anoniman

    8. mart 2016 | 21:44

    Jutros da se umijem voda zelena.

  • ANTE BAN

    8. mart 2016 | 19:36

    A zamislite što bi se dogodilo kada bi vlasti RS realizirale projekt GORNJI HORIZONTI! Tada bi se poremetio ekosustav ne samo Hutova blata, nego i doline Neretve! I za ovakovo stanje odgovorna je RS, jer gornji tok Trebišnjice je na njenome području. I baš zato je Hrvatska protiv gradnje bilo kakvih budućih hidroelektrana u slivu Trebišnjice.

  • Anoniman

    9. mart 2016 | 17:22

    Jutros pišam, pišalina zelenkaste boje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA