OTIMANJE IZ PAKLA: Ispovest narkomana i njegovog lekara!

Srbija prati neslavan evropski prosek gde 18,3 odsto maturanata uzme neki opijat bar jednom nedeljno, što znači da je svako peto dete do punoletstva probalo neki od opijata

  • 0

Maloletni J.F. (17) iz Kruševca, narkoman sa petogodišnjim heroinskim "stažom", oboleo od hepatitisa B i C i jedan od 80.000 maloletnih zavisnika, kaže za "Novosti" da je drogu prvi put uzeo sa 12 godina od dilera ispred osnovne škole.

- Počelo je s najboljim drugom. Umro je prošlog petka. Predozirao se. Čudno, ali nisam plakao. Samo sam se tresao. Telo odavno ne osećam, ono mi treba samo da bi uzelo dozu - priča J. F.

Rođen je u Kruševcu u porodici intelektualaca. Drogu je prvi put uzeo sa 12 godina od dilera ispred osnovne škole, a nedugo zatim počeo je da se šprica u venu. Najverovatnije  zbog introvenskog uzimanja droge zaražen je hepatitisom B i C.

Prema njegovim rečima, uništio je porodicu koja je prodala tri stana da bi ga izlečili, a ostali su sa jednim tanjirom i tri kašike.

- Sve su učinili da mi pomognu. Poslednje pare skupili su da me dovedu u Beograd na odvikavanje - kaže on.

J. F. jedan je od 80.000 maloletnih zavisnika, koliko se osnovano sumnja da ih ima u Srbiji, iako nema preciznih pokazatelja o broju mladih koji koriste ilegalne supstance.

Srbija prati neslavan evropski prosek po kome 18,3 odsto maturanata uzme neki opijat bar jednom nedeljno. Prevedeno na brojke, to znači da je u Srbiji svako peto dete do punoletstva probalo neki od opijata. Nažalost, mnogi i heroin.

Terapija se uvek prilagođava individualnim potrebama narkomana, a dr Vlajko Panović, specijalista medicinske psihologije koji leči ovog maloletnika, kaže da lekar u obzir uzima biološko-psihološke, socijalne karakteristike, kao i vrstu droge, stepen težine i faze razvoja zavisnosti.

Za napredak u lečenju izuzetno je važna saradnja sa porodicom. Međutim, pitanje koje svaki roditelj postavi kada otkrije da mu dete uzima drogu jeste: "Šta da radim?" i "Gde sam pogrešio?"

- Ne treba paničiti i odmah ga okriviti. Podrška roditelja je dragocena, bez obzira na okolnosti i razočaranje zbog korišćenja droge. Treba mu jasno pokazati da ga volite, da ste uz njega i pored toga što se ne slažete sa onim što radi. To čine i roditelji J. F. iako ih je sin doveo do prosjačkog štapa - kaže dr Panović.

Slučaj ovog 17-godišnjaka nije lak, a ni izlečenje nije izvesno. Izgubljeno je, kaže, mnogo vremena. Zato treba reagovati odmah, ne plašiti se i ne prebacivati krivicu na druge.

Jedno od najtežih pitanja je kako prepoznati da li je dete narkoman.

- To nije lako, posebno kad prvi put uzme drogu ili je uzima povremeno. Socijalni poremećaji, telesne promene i promene ponašanja primetni su u periodu eksperimentisanja sa drogama. Nijedan pokazatelj sam za sebe ne znači da je u pitanju narkomanija, ali kada se javljaju u kombinaciji, više znakova oslikava trajnu a ne sporadičnu promenu ponašanja deteta - kaže dr Slobodan Simić, šef Odseka za sudsku psihijatriju Instituta za mentalno zdravlje.

Najvažnije je, kako upozoravaju stručnjaci, osluškivati svoje dete i sa njim razgovarati. O svemu.

(D.Z./Novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA