≫ 

Nepoznat detalj iz Teslinog života: Čuvao je SVE tekstove o sebi iz novina, a broj isečaka će vas ZAPREPASTITI

Detaljnijim pregledom ove građe, ustanovljeno je da je Nikola Tesla koristio i usluge specijalizovanih firmi za izradu pres klipinga

  • 3

Sa Teslinom zaostavštinom iz Amerike stigao je i možda najvredniji deo fonda biblioteke - isečci iz štampe. Dok preko knjiga i časopisa koje je Nikola Tesla posedovao možemo da sudimo o njegovim interesovanjima na polju nauke i o književnom ukusu, isečci nam omogućavaju uvid u društveni život, na kakav je odziv nailazio u javnosti, ali i u stručnim krugovima.

 

Razgovor vladike Nikolaja Velimirovića s Nikolom Teslom: Zbog poslednje rečenice mnogi su ljudi poverovali u Boga (FOTO)

 

Kolekcija novinskih isečaka i novina iz lične zaostavštine Nikole Tesle se sastoji od: ukoričenih isečaka, isečaka koji nisu ukoričeni, listova iz novina na kojima su obeleženi članci za isecanje, neobeleženih listova i celih primeraka novina.

 

Ukoričeni isečci se nalaze u 57 posebnih albuma i procenjuje se da ih ima preko 20.000. O njima je vođena, u vidu tematske kartoteke, originalna evidencija.

 

Tesline saradnice-sekretarice su prema njegovim zahtevima isecale članke iz serijskih i periodičnih publikacija, koji su se uglavnom bavili njegovim radom i delovanjem na prostoru Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

 

Članci su organizovani najpre tematski (energetika, elektrohemija, teleautomatika, rendgenski zraci, itd) a u okviru toga i hronološki. Iznad svakog članka je ručno ispisan izvor iz koga je članak isečen.

 

Printksin: query.nytimes.com

Printksin: query.nytimes.com

 

Detaljnijim pregledom ove građe, ustanovljeno je da je Nikola Tesla koristio i usluge specijalizovanih firmi za izradu pres klipinga.

 

Sem članaka koji se odnose na Nikolu Teslu, ovde se mogu naći i istraživanja drugih naučnika i pronalazača koji su se bavili istim područjima nauke i tehnike.

 

Metodologija po kojoj su ovi članci razvrstani svedoči o Teslinoj velikoj predanosti i veštini prikupljanja i korišćenja informacije.

 

Ako uključimo i sve druge izvore sakupljanja i razmene informacija, onda se može reći da je Nikola Tesla, na analogan način, tvorio ono što danas zovemo Internet tj. da je imao svoju organizovanu mrežu informacija koje su indeksirane, opisane i smeštene na odgovarajuće mesto unutar čitavog sistema izvora.

 

Pored toga što pomenuti članci sadrže jedinstvene informacije o Teslinom životu i radu, oni ocrtavaju i društvenu i naučnu klimu u kojoj je Tesla istraživao i za svakog istoričara nauke nezaobilazan su izvor informacija o zbivanjima u nauci i tehnici s kraja 19. i početkom 20. veka, dostupan na jednom mestu.

 

Pročitajte više o Teslinim novinskim isečcima i posetite izložbu u Teslinom muzeju ove subote od 10 do 17 časova.

 

Daljinac baner

 

(Telegraf.rs/Muzej Nikole Tesle)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • andjela

    4. maj 2017 | 09:08

    Nikola Tesla je najveci naicnik u istoriji sveta,svi mi Srbi smo ponosni sto je bio naseg roda.

  • Živim da patim

    4. maj 2017 | 08:19

    E sad zamisli te da je tesla imao kompjuter i internet kao mi danas šta bi sve uradio pa posle neka mi neko kaže da on nije došao u to vreme iz budućnosti

  • UNITEDSTATESOFSERBIA

    4. maj 2017 | 10:48

    I Mileva Marić...... Ajnštajn je najveća prevara u istoriji sveta, čak i ispred sletanja na mesec.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA