Turistički preokret godine: Paraćinci za posetioce spremaju zaboravljene kuće iz NEOLITA (FOTO)

Na ovom području najstariji tragovi života datiraju iz perioda od 6.200 godine pre nove ere, naselje je bilo aktivno do oko 4.000 godine

  • 6

Arheološki lokalitet "Drenovac" kod Paraćina, na Koridoru 10, jedno od najinteresantnijih nalazišta na centralnom Balkanu, u kome su građene i kuće na sprat, uskoro će biti otvoreno za turiste.

U SRBIJI SU KUĆE NA SPRAT PRAVLJENE PRE 6.000 GODINA! Neverovatno otkriće arheologa!

PRAISTORIJSKA ŽURKA U PROKUPLJU: Naučna zabava u neolitskom nalazištu Pločnik (FOTO)

Na tome rade arheolozi Areheološkog instituta iz Beograda i muzejski radnici Zavičajnog muzeja Paraćin, uz pomoć lokalne samouprave i Ministarstva za turizam.

Rukovodilac istražnih radova, koji traju od 2002. godine, viši naučni saradnik Areheološkog instituta prof. dr Slaviša Perić, izjavio je novinarima da su u toku zemljani radovi ispod "balona" neophodni za podizanje potpornih zidova i uređenje prilaza nalazištu.

Iskopavanja se nastavljaju, dodao je on, i istakao da su "konačno započeli radovi na uređenju prostora za prezentaciju ostatka arhitekture neolita posetiocima".

- Radimo na proširenju osnovnog iskopa da bi se objekti bolje videli i da napravimo prostor za kasnija iskopavanja, kaskadno spuštanje, jer ovde očekujemo kulturni sloj najmanje četiri metra dubine. To znači još dva ili tri nivoa stambenih objekata - rekao je Perić.

Foto: Tanjug/Dušan Aničić Foto: Tanjug/Dušan Aničić

On je dodao da će "uz ove profile biti postvljeni zaštitni zidovi i na njima drvena ograda. Uz zidove konstrukcije biće montirani panoi sa ilustracijama i vitrine sa pokretnim materijalom koji je nađen ovde, radi prezentacije posetiocima".

- To će biti pravi izložbeni prostor, muzej na otvorenom - ocenio je Perić.

Na lokalitetu, osim arheoloških iskopavanja se podiže Centar za proučavanje neolita Balkana koji će biti istureno odeljenje Arheološkog instituta iz Beograda.

Do sada je investirano oko miliona evra, izjavio je ranije Tanjugu Perić.

Foto: Tanjug/Dušan Aničić Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Centar za proučavanje neolita Balkana podiže se u okviru daljnjeg sistematskog istraživanja ovog lokaliteta nazvanog "Drenovac - neolitski megalopolis", koji će obuhvatiti i ostala neolitska naselja u srednjem Pomoravlja a ovaj deo je "najgušće naseljen prostor u jugistočnoj Evropi mlađeg kamenog doba.

Činjenice potvrđuju da je od Pojata do Bagrdana bilo 80 do 90 naselja iz mlađeg kamenog doba, istakao je Perić.

Veliki deo naselja je na terotoriji Jagodine i Rekovca i na desnoj obali Velike Morave kod Drenovca, u Supskoj kod Chuprije, dodao je Perić.

Naselje "Drenovac" je otkriveno 1962. godine prilikom izgradnje autoputa Beograd - Niš, kada su počeli radovi na iskopavanju, mislilo se da se radi o oko 30 hektara, ali su kasnija geomagnetna snimanja

pokazala da se lokalitet prostire na dva puta većoj površini, a tzv. kulturni sloj doseže dubinu od oko sedam metara.

- Na ovom prostoru moglo je da živi 3.000 ljudi. U jednoj neolitskoj kući živelo je oko osam članova porodice. To nam potvrđuje veoma dobro očuvana arhitektura i enterijer, sačuvani do u detalje. Kuće 12 puta pet metara su imale tri prostorije, u dve prostorije su bile peći - rekao je Perić.

Foto: Tanjug/Dušan Aničić Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Prema njegovim rečima, potvrđeno je da je reč o spratnim kućama, dakle i u neolitu su gradili kuće na sprat. U jednoj smo u prizemlju našli peć, mlin za meljenje žita, posuđe za spremanje hrane. U jednoj kući ponađeno je čak 84 keramičke posude, što govori da se radilo o bogatoj porodici, dodao je on.

- Poznavali su i tehniku tkanja, nađeni su tegovi za stan ali i pet malih stočića. To su podaci koji ukazuju na pretpostavku da je reč o urbanom naselju - dodao je Perić.

Kuće su stradale u požaru, a tek treba utvrditi da li su namerno spaljene ili usled nasilja, dali je naselje napušteno zbog rata ili bolestii. Problem je i ovde, kao i u neolitu u Evropi, što je mali broj grobova.

Mi ne znamo gde su sahranjivani ni kako, dodao je on.

Perić je podsetio da na ovom području "najstariji tragovi života datiraju iz perioda od 6.200 godine pre nove ere, naselje je bilo aktivno do oko 4.000-te godine a potom se život u njemu ugasio, kao i u ostalim neolitskim naseljima u srednjem Pomoravlja, a buduća istraživanja treba da daju odgovor zašto su ugašena".

Daljinac baner

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Predator hunter story

    14. maj 2017 | 17:53

    Gde su sada oni koji viču da je zemlja ravna I stara 6 hiljada godina

  • Obican covek

    14. maj 2017 | 12:04

    Jedno pitanje.Koje je vazece i zvanicno objasnjenje u vezi toga da su gotovo sva naselja iz tog perioda,nekoliko metara ispod zemlje?U pustinjskim predelima,pescane oluje to pretrpaju lako.Ovde je recimo tvrda zemlja i tesko priroda taj reljef promeni za vise metara,osim u slucaju neke globalne katastrofe tipa zamena magnetnih polova planete ili sl.Ima li,dakle,neko neki odgovor ili pak ideju?

  • Obican covek

    14. maj 2017 | 23:03

    Insekti,gliste,sleganje tla,podzemne vode,zemljotresi.Jedino neki nama tesko zamislivi zemljotresi,mogu realno biti uzrok toga da je ogroman broj gradjevina iz tog perioda pod zemljom.Mada je i to upitno.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA