U koje vreme i koji dan biste otišli na sastanak, ako bi vam neko rekao da dođete u gluvo doba u zaprtak?

Ni dani u godinu nisu iste dužine tako da je narod smatrao da su najduži dani od Vidovdana pa do Petrovdana, a da su noći tada najkraće

  • 1

Narod je za svaki dan u nedelji imao posebno značenje i za šta je koji dan valjao i šta se trebalo a šta nije trebalo raditi, ali imao je i šaljive izraze za svaki dan.

Srbi masovno polude kad je pun mesec: To, i sva ova sujeverja su POTPUNO TAČNA!

Ponedenik – posedenik, tornik – dobrotvornik, sreda – sveta sreda, četvrtak – zaprtak, petak – svetak, subota – na rabotu, nedelja – na pazar.

A govorilo se i ovako: "Ponedeonik – vrvenik, mnogo vrvi po godini; tornik – zbornik, mnogo zbori; sreda – sredu veži za gredu (ili: sreda reda, bolun bota, čovan trka, deva deka, deve denik, pa to tornik); četvrtak – bin brtak, kara klis; petak – metak, turski svetak; subota – trubota, bije bubanj bum, bum; nedelja – devedelja, deve denik".

Iako većinu reči ne razumete niko ih do danas nije odgonetnuo.

Ni dani u godinu nisu iste dužine tako da je narod smatrao da su najduži dani od Vidovdana pa do Petrovdana, a da su noći tada najkraće.

 Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Noći su najduže o Mratincima, kad su dani najkraći. A dan i noć su ovako podelili:

1. Ponoć  – Ponoć se zove vreme oko pola noći, otprilike između dvanaest i jednog sata po ponoći.

2. Prvi petlovi – To je vreme posle pola noći, kad zapevaju prvi petlovi. Narod misli da je tada jedan sat posle pola noći. Čim zapevaju prvi petlovi, narod kaže da je ponoć prevalila i tada već ustaju oni, koji imaju da idu na put ili da završe neki hitan posao.

3. Zora – Čim se na nebu pojavi zvezda zornjača, narod kaže da je zora. Od zore do svanuća računa se da ima dva sata.

4. Svanuće – Vreme kad se zora zabeli na istoku, zove se svanuće. Od svanuća do izlaska sunca ima čitav sat. U to vreme je najhladnije. Seljaci obično ustaju u svanuće.

Foto: Milica Jovanović Foto: Milica Jovanović

5. Mali ručak – Mali ručak pada oko osam sati pre podne.

6. Veliki ručak ili Pladne – Veliki ručak, pladne, obed ili užina pada oko jednog sata po podne. ("Sunce pladne a devojke gladne", govori se kao poslovica, jer se u pladne obeduje).

7. Ikindija ili (ređe) Zaranci – Kad se sunce približi zahodu za dva ostnja, tada se kaže da je ikindija. Računa se da od ikindije do sunčevog zalaska prođe do tri sata.

8. Predveče – Na jedan sat pred mrak zove se predveče

9. Sunčani zaod – Kad sunce počne da zaodi, pa dok se ne izgubi, dok traje ono crvenilo na nebu, kaže se da je sunčani zaod.

Foto: Profimedia/Alamy Foto: Profimedia/Alamy

10. Veče – Kad sunce zađe i nestane onog crvenila na nebu, kaže se da je nastalo veče. Od zalaska sunčevog pa dok ne počne veče ima pola sata. Uveče ne daje narod vatru iz kuće, da ne bi noću plakala deca.

11. Večera – Na dva sata pošto nastupi veče dolazi večera. U to doba obično se i večera, a posle večere ide se na spavanje.

12. Velika večera – Velika večera pada oko deset sati. Posle velike večere nastaje gluvo doba.

13. Gluvo doba – Kad se na polju sve utiša, narod veli nastalo je gluvo doba. Po narodnom računu gluvo doba je od deset sati pa dok ne zapevaju prvi petlovi. Narod veli da se u gluvo doba ne treba nikad udaljivati od kuće, niti u to doba putovati, jer u to doba vladaju nečastivi.

Daljinac baner

(Telegraf.rs/opanak.net)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA