Bespravnom sečom šume ugrozili zaštićene vrste ptica

Na prostoru Doline Pčinje nekontrolisanom sečom šume ugroženi su riđi mišar, vrsta koja ima svega 22-28 gnezdećih parova u Srbiji i bela kanja, jedna od poslednjih te vrste u državi

  • 0

Zbog nekontrolisane seče šume na planini Kozjak, koja se nalazi u zaštićenom predelu izuzetnih odlika "Dolina Pčinje" na krajnjem jugu Srbije, ugrožene su retke vrste ptica.

Prema nedavno objavljenim podacima u stručnoj literaturi, u "Dolini Pčinje", kojom gazduje Eparhija vranjska sa vladikom Pahomijem na čelu, postoji nekoliko vrsta ptica kojima je neophodna zaštita zbog ugroženosti i pada brojnosti. To su mediteranska belka (sa svega 350-600 gnezdećih parova u Srbiji), riđoglavi svračak (130-210 parova), riđi mišar (svega 22-28 gnezdećih parova u zemlji) i posebno bela kanja, za koju se pretpostavlja da je par na Kozjaku jedan od poslednjih te vrste u državi, pa stoga zahteva monitoring i posebnu zaštitu.

O pticama, međutim, malo ko brine, jer je na ovom području u poslednjih nekoliko godina posečeno oko 4.000 kubika drveta, neka su prečnika preko dva metra. Na mnogima su se, prema tvrdnjama udruženja za zaštitu životinja, nalazila gnezda retkih ptica.

Posle krivičnih prijava protiv lica odgovornih za zaštitu manastirske šume i zahteva za pokretanje prekršajnog koji su podneli inspektori Ministarstva šumarstva protiv firme "Fornet" d. o. o. koja gazduje šumom u vlasništvu Manastira Prohor Pčinjski, protiv seče šume pobunila se  i Slavica Mazak Bešlić, zastupnica Alijanse za zaštitu prirode, prava životinja i prava ljudi EPAR iz Subotice.

- Takva seča ugrožava stanište zaštićenih vrsta ptica. Ceo ekosistem i njegova harmonija narušavaju se obaranjem stabala. Uništavaju se direktno gnezda zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta ptica. Potom, drveće pada na nisko rastinje pa se, remećenjem biljnog, remeti i ravnoteža životinjskog sveta - izjavila je Bešlićeva.

Ona je dodala da njena organizacija stalno, pa i u slučaju Kozjaka, podnosi prijave Upravi za šume.

- Problem je što lovno-šumarske inspekcije, njihovi ljudi na terenu, imaju neke svoje interese za koje samo oni znaju. Zatvore oči i okrenu glavu, pa niko ništa ne preduzima po našim prijavama. To se ne može drugačije tumačiti nego postojanjem korumpiranih inspektora - kaže Bešlićeva.

(K. K.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA