Vartolomej: Ratni sukobi nisu verska dužnost!

U besedi posle Svete arhijerejske liturgije, kojoj je načalstvovao, vaseljenski patrijarh je rekao da je dužnost i obaveza pravoslavnih "da ponovo ispitamo sebe, svoje svedočenje, svoju čežnju i svoju vernost sili Krsta"

  • 1

Vaseljenski patrijarh Vartolomej i srpski patrijarh Irinej rekli su danas da je Milanski edikt, od čijeg je donošenja obeleženo 17 vekova u Nišu, predstavljao prekretnicu u istoriji čovečanstva, hrišćanstva, čoveka i života.

Srpski patrijarh, najavljujući besedu Vartolomeja, kazao da je taj događaj promenio lice sveta i podelio ga na dve ere, onu pagansku i onu hrišćansku.

U besedi posle Svete arhijerejske liturgije, kojoj je načalstvovao, vaseljenski patrijarh je rekao da je dužnost i obaveza pravoslavnih "da ponovo ispitamo sebe, svoje svedočenje, svoju čežnju i svoju vernost sili Krsta".

Vartolomej je, podsećajući na progone hrišćana, zapitao zar se i danas ne dešavaju progoni i naveo primere Nigerije, Egipta, Sirije, Iraka i drugih mesta pod Suncem, pomenivši i stradanje "ohridrskog brata Jovana".

- Što je u telu duša, to su u svetu hrišćani - kazao je Vartolomej i ukazao na pojavu u zemljama tzv. zapadne civilizacije, koje su nekada bile hrišćanske, da se sada ubrzano idu putem sekularizacije i dehristanizacije, pa je zato, kako je dodao, upravo njima potrebno da ponovo ukažemo i izložimo istinu o Krstu, sili i premudrosti Božjoj.

Samo objedinjavanje evropskih naroda u naše dane, ljudska prava, socijalno odgovorna država, jednakost među ljudima, verska tolerancija, sve to kao sadržaj Milanskog edikta nadahnuto je načelima Svetog Jevanđelja, kazao je Vartolomej.

Prema njegovim rečima, glavna karakteristika gonjenja, nezasitosti, pokvarenosti, jeste da prethodno bude prognana istina.

- Oni koji govore istinu budu razapeti. U ovome svetu možemo da konstatujemo neslobodu - ocenio je Vartolomej.

On je rekao da i u samom pravoslavnom svetu postoje raskolništva i otpadništvo, jeresi iskrsavaju i jačaju.

Monasi i sveštenstvo bivaju progonjeni jer poštuju kanonski poredak i ne pristaju da se uključe u antikanonske od raznih državnih činilaca potpomagane, nastavio je Vartolomej i naveo primer iz Sirije, gde se sudbina braće ne zna i za koje je apelovao da ih kidnaperi oslobode.

Napomenuvši da su u toku pripreme za naredni Vaseljenski sabor, Vartolomej je rekao da se radi na očuvanju istinskog crkvenog predanja, kako u liturgijskom i kanonskom životu pravoslavnih crkava, tako i drugome svemu, jer bilo kakvo menjanje onoga što vekovima važi moglo bi da proizvede nesagledive posledice narušavanja mira među crkvama.

Nemoguće je da se u praksi primene načela Milanskog edikta ako ne vodimo konstruktivan dijalog sa čovekom savremenosti u današnjem međusobno podeljenom svetu, koji uprkos svojoj podeljenosti pokušava da nađe izlaze putem mirnih dijaloga i pomirenja, poručio je Vartolomej.

- Prvenstvo ima mirno sapostojanje ljudi. Nije dozvoljeno da se neguje verski fanatizam koji je naneo veliko zlo u prošlosti, ali ih nanosi i danas, pa je potrebno na delu proklamovati da ratni sukobi nisu verska dužnost, da ravnodušnost koja ih prati takođe nije dozvoljena. Postoje mirni načini rešavanja međuljudskih razlika i da oni koji tvrde suprotno, ne izražavaju pravu volju Božju - poručio je vaseljenski patrijarh.

Svečanost je završena podelom Ordena Svetog cara Konstantina poglavarima i crkvenim velikodostojnicima, predstavnicima države, ambasadorima u Srbiji, predstavnicmima crkvenih udruženja, kao i pojedincima koji su doprineli obeležavanju 17 vekova Milanskog edikta.

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA