Od kredita iz Emirata 8.000 radnih mesta

Uložen kapital će biti vraćen već od prihoda u četvrtoj godini projekta, a profit može da naraste i do četiri puta

  • 5

Novac od kredita iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji će biti uložen u sistem za navodnjavanje u Vojvodini i Mačvi omogućiće otvaranje osam hiljada radnih mesta, pišu "Novosti".

Kako navodi list, prva tranša od 100 miliona evra iz razvojnog fonda Abu Dabija biće uložena u 13 sistema za navodnjavanje na površini od 24.000 hektara u slivovima Dunava, Save, Tise i Begeja.

U prvoj fazi navodnjavanja najveće površine nalaze se u Pančevačkom ritu (3.000 hektara) i Mačvi (sa 7.959 hektara). Najviše lokacija, čak šest, nalazi se u Banatu.

Ove lokacije su odabrane zbog bogatstva voda i brojnosti stanovništva, ali i činjenice da već postoji veliki broj kanala i crpnih stanica, kao i da su rešeni imovinsko-pravni odnosi.

Kako pišu "Novosti", radiće se u fazama, jer će se na taj način brže ostvariti zarada od uloženog novca, a ujedno će se steći dragocena iskustva vezana za razvoj, korišćenje i upravljanje.

Prema proceni profitabilnosti u prvoj fazi najveće investicije biće za navodnjavanje ratarskih kultura, a novim sistemom biće pokriveno 24.000 hektara, u šta će biti uloženo 58 miliona evra.

Investicija po hektaru iznosiće 2.900 evra, a korist će biti višestruka. Naime, zemljište će se koristiti za dvostruku žetvu, dosadašnja količina krmnog bilja dobijaće se na upola manjem prostoru, a ostalo će se koristiti za profitabilnije, industrijske biljke. Profit može da naraste i četiri puta, navode "Novosti".

Uloženi kapital, procenjuje se, biće vraćen u roku od četiri godine. Naime, ratarski usevi će vratiti uloženi novac za 5,5 godina, a voćnjaci i povrtnjaci već za manje od tri godine.

Pored toga, otvoriće se i 8.000 novih radnih mesta za navodnjavanje 24.000 hektara, dok će sezonski posao naći još 310.000 ljudi na poslovima uklanjanja korova, žetve, orezivanja, sortiranja i drugo. Otvaraju se i mogućnosti potpune promene gajenja voća i vinograda poput gusto sađene plantaže sa preciznom kontrolom.

Najveću korist od zalivanja imaće uzgajivači malina, jer profit po hektaru bez navodnjavanja iznosi 1.900, a sa navodnjavanjem 4.200 evra. Slede jagode, kruške, jabuke, višnje, šljive, vinova loza, krompir, kukuruz, šećerna repa i, na kraju, pšenica i soja.

Zbog toga će investicije voćnjaci i povrtnjaci vratiti za tri-četiri godine, a velike farme za ratarske useve kroz pet-šest godina.

(Telegraf.rs / Tanjug, Večernje novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lesko

    21. novembar 2013 | 08:09

    Lepo ovo napisano, samo kad bi se objestinilo u praksi dobro bi bilo.

  • Zorica

    21. novembar 2013 | 08:32

    Do sada najlepša vest. Najpošteniji, najlepši i najčestitiji čovek u Srbiji, Vučić je upravo to i rekao da će biti zaposlenih a on nikada ne laže. Sve što je rekao je ispunio. Biće on još kako predsednik Srbije, pošto će ga narod želeti. Biće eto mnogo zaposleni pod uslovom da hoće da rade. Za pravog radnika uvek ima posla a za onog lenštinju od radnika što je većina, nek i dalje kukaju i budu nezadovoljni. Za takvog posla neće biti. Konačno će malinari biti zadovoljni a mladi će eto moći lepo da se zaposle i da rade. Veoma lepa vest i optimistička za omladinu.

  • LeBron Ziggs

    21. novembar 2013 | 12:11

    @zorice malo manje navrći tu flasu rakije

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA