MALI: Strategija razvoja priobalja po uzoru na Lisabon

- Njihovo iskustvo može da bude dragoceno za nas, s obzirom na to da ne postoji jedinstven plan i projekat na koji način će se u narednih 20 godina razvijati priobalje Beograda - izjavio je gradonačelnik Beograda Siniša Mali

  • 2

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali je tokom drugog dana posete Lisabonu prisustvovao prezentaciji portugalskog projekta "Lisbon Waterfront Rehabilitation Plan" koji je pandan "Beogradu na vodi". Ovaj projekat je gradonačelniku predstavio gradski arhitekta Lisabona Pedro Diniz, a on podrazumeva rehabilitaciju lisabonskog priobalja u dužini od 19 kilometara.

- Njihovo iskustvo može da bude dragoceno za nas, s obzirom na to da ne postoji jedinstven plan i projekat na koji način će se u narednih 20 godina razvijati priobalje Beograda. Sa glavnim gradskim urbanistom ću pokrenuti inicijativu da raspišemo međunarodni konkurs kako bi najveće svetske firme dale ideju kako urediti prostor oko Save i Dunava. Tu podrazumevam i deo oko Ratnog ostrva i obale dve reke od Novog Beograda do Zemuna, sa druge strane od Ade Huje, pa sve do Ade Ciganlije - kaže Siniša Mali.

On dodaje da je gradski arhitekta Diniz krenuo sa ovim poslom pre nekoliko godina i da sada čelnici grada imaju jasnu ideju kako da se pojedini sadržaji, kao što su stanovanje, sport, kultura i rekreacija, uklope u samu viziju razvoja.

Foto: Marko Todorović Foto: Marko Todorović

Ovom prilikom, gradonačelnik je obišao i područje uređeno 1998. godine za potrebe međunarodnog sajma EXPO 98. Mali kaže da je ovo bio potpuno zapušteni deo Lisabona, za koji se od 1992. godine pravio master plan, 1994. godine je počelo rušenje zgrada, da bi do 1998. godine završili prvu fazu razvoja tog dela grada.

- Od tada pa sve do danas, traje razvoj ovog dela grada. To je dugačak proces s obzirom na to da je veliki posao u pitanju. Na isti način smo krenuli da radimo i "Beograd na vodi" i ovo je bila dobra prilika da čujemo njihova iskustva, greške koje su napravili, kako ih ne bismo ponovili - ističe gradonačelnik.

Mali naglašava i da su njihova iskustva posebno dragocena kada je reč o energetskoj efikasnosti i o novim tehnologijama, koje će biti primenjene u projektu "Beograd na vodi".

(Telegraf.rs / Izvor: Beoinfo)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Sasa

    30. mart 2015 | 10:51

    Kad sredimo Beograd i mi cemo imati 20 miliona turista. Ovaj grad ima buducnost i svi cemo u njemu uzivati.

  • LEVA i DESNA OBALA

    31. mart 2015 | 01:18

    Može "Beograd na vodi" da ispadne i moderan i lep i da sačuva svoju dušu sa mnogo parkova i trgova sa fontanama, ALI zato arhitekte moraju da usklade stil gradnje sa zgradama i panoramama na desnoj i levoj obali Save : 1). Na DESNOJ obali nijedna zgrada ne sme da bude viša od 10 spratova, da ne zaklone evropsku panoramu Beograda sa kupolama hrama, crkava, narodne skupštine,... 2). Na LEVOJ obali se mogu graditi moderne zgrade od 30, 50 i 70 spratova, ali da ne liče na kratsvac ili vibrator.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA