≫ 

Ovo beogradsko naselje krije mnoge neotkrivene tajne, a nalazi se na prelepoj obali Dunava

Prvo pominjanje slovenskog naselja Gardec zabeleženo je davne 878. godine, pa današnji stanovnici Grocke osnovano misle da žive u mestu koje ima jednako burnu istoriju kao i sam Beograd

  • 2

Naselje Grocka na desnoj obali Dunava svojom starinom doseže duboko u antiku. Na Adi Singi zabeleženi su sukobi Avara i Vizantinaca, Stara čaršija svila se uz sam rimski put pišu Novosti.

Ovo je priča koju nećete naći u udžbenicima: Velika beogradska nesreća odnela je desetine života (FOTO)

Prvo pominjanje slovenskog naselja Gardec zabeleženo je davne 878. godine, pa današnji stanovnici Grocke osnovano misle da žive u mestu koje ima jednako burnu istoriju kao i sam Beograd.

Tragovi naseobina na teritoriji današnje opštine Grocka datiraju još s početka neolita (mlađeg kamenog doba) od kojih je najpoznatije Arheološko nalazište "Belo brdo" u Vinči, centar vinčanske kulture. Grocka se navodi i kao jedan od nekada važnih rimskih punktova na Dunavu. Kao naselje, pominje se u devetom veku, da bi prema turskim popisima s početka 16. veka bila upisana kao varošica.

- Značaj Grocke raste, da bi početkom 19. veka bila sedište istoimenog sreza, carinarnice i drugih ureda. Procvatu ovog jedinog gradića u beogradskom okrugu najviše doprinosi porodica Garašanin, a ime čuvenog Gročanina i državnika Ilije Garašanina nose škola i biblioteka u Grockoj - kažu Zorica Atić, iz kulturnog centra ovog mesta, i arheolog Rade Milić.

Printksin: Youtube/Studio B

Ada Singa

Ovo naselje od 1955. godine postaje jedna od 17 beogradskih opština, a jedna od malo poznatih teritorijalnih zanimljivosti je i ta da se polovina današnjeg Beograda nalazi na nekadašnjoj teritoriji Grocke - grad se u 20. veku širio na račun gročanskih voćnjaka i njiva. Mladi Ilija Garašanin je početkom 19. veka prvu državnu službu dobio kao gročanski carinik na udaljenoj rečnoj granici Grocke - u Višnjici.

- Gročanska ada, duga tri, a široka pola kilometra, jedno od najvećix pošumljenix područja grada Beograda i ujedno jedna od najvećih rečnih ada - dodaje Zorica Atić.

Danas je omiljeno mirno mesto za ribolovce, a nekada je bila poprište mnogih borbi. Na tom mestu, koje je profesor arheologije Jovan Kovačević locirao kao ostrvo Singa, veliki vizantijski vojskovođa, strateg Prisk, na sigurno je od avarskih napada sklonio flotu dromona. To je bila posebna vrsta brodova.

Nakon neuspelih pregovora, koje je Prisk vodio baš sa jednog od pomenutih dromona, usledio je žestok odgovor, napad vizantijske rečne flote na uzurpatore Singidunuma. Avari su postavili obruč od kola oko celog grada pokušavajući da se odbrane, ali nije uspelo. Napadnuti su usred bitke s leđa, od strane preostalih naoružanih stanovnika Singidunuma koji su ih oterali. Avari su se bacili u beg, a carska vojska je ušla u Beograd i odmah počela obnovu grada.

Printksin: Youtube/Studio B

Stara čaršija

Srce gročanske varoši, u dokumentaciji poznato kao Gročanska čaršija, nekada je bilo deo Rimskog puta i Carigradskog druma, najvažnijih puteva oko kojih je i formirano naselje nastalo od vojnih utvrđenja, a potom centar gročanske nahije i sreza.

- Ovaj poslovno-administrativni centar Grocke je zaštićena prostorna kulturno-istorijska celina od velikog značaja za Srbiju. Oduvek glavna ulica ujedno je i najstarija ulica, u Grockoj, a prema svom značaju, u rangu je zaštićenih prostornih celina Kosančićevog venca u Beogradu i starog jezgra Zemuna - naglašava Atić.

Foto: Wikimedia/Dekanski

Interesantno je da je druga po redu zaštićena ambijentalna celina u Beogradu, odmah nakon Knez Mihailove ulice. Da je korišćena od samog svog nastanka kao trgovački i poslovni centar, svedoče očuvane stare kuće od kojih najstarija potiče iz sredine 18. veka.

Za nju se priča da je nakada bila turski han. U Čaršiji je očuvano i par udobnih i prostranih stambenih kuća varoškog tipa, sa više prostorija i drvenom terasom-doksatom, čiji su vlasnici bili imućni trgovci i zanatlije. Deo je karakterističnog ambijenta srpskih varoši 18. i 19. veka i značajno dostignuće narodnog neimarstva.

Foto: Wikimedia/Dekanski

Šetnja ovim naseljem vodi u mnogo stariju prošlost i neka od njenih znamenja

- Da život u Grockoj na svakom koraku piše istorijske romane, svedoče i kamenovi iz Brestovika, velikih dimenzija, koji su, naočigled svih, niz godina stajali na lokalnom autobuskom stajalištu kraj Smederevskog puta. Tek poneki meštanin je čekajući prevoz posumnjao da su ovi monolitni blokovi nešto više od običnih kamenih gromada. I tako su gabaritni kameni blokovi, koji su po svemu sudeći vredni arheološki nalazi, ostali da leže na autobuskoj stanici, gde su služili meštanima kao monumentalne kamene klupe pri čekanju prevoza  - nastavlja priču arheolog Rade Milić.

Lokalna priča dalje navodi da je kamene gromade tu nekako dovukao neko od meštana kada je na njih "naleteo" pri obrađivanju njive. A da su do poslednjeg momenta bili u funkciji potvrđuju meštani koji su i u trenutku odnošenja sedeli na njima.

Foto: Wikimedia/Dekanski

- Nakon što je jedan od tri kamena iz nepoznatog razloga pomeren sa mesta na kome je bio, iz razloga bezbednosti su preneti u dvorište Rančićeve kuće, i to zahvaljujući saradnji Centra za kulturu sa ažurnim rukovodstvom opštine Grocka - dodaju sagovornici.

Pretpostavlja se da su u pitanju delovi neke monumentalne građevine iz antičkog rimskog perioda. Na njima je primetna reljefna obrada, odnosno kamena plastika koja se kao venac nadovezuje na sva tri pronađena kamena. Moguće je da se radi o segmentima velike rimske građevine javne namene ili sakralne arhitekture iz najdalje četvrtog veka. Ako se ovo pokaže kao istinito, Beograd je bogatiji za saznanje o postojanju antičke građevine monumentalnih dimenzija - iz vremena najvećeg sjaja Singidunuma.

Foto: Wikimedia/Anonymous

Pagani i ikone

Tokom istraživanja kasnorimske grobnice u Brestoviku, naši sagovornici su je zatekli preplavljenu ikonama, tragovima sveća i pravoslavnim štivom.

- Ovim hrišćanskim obeležjima nije mesto u jednom paganskom mauzoleju - ali vera ne zna za granice, pa molitva očigledno može biti upućena i iz hrama koji je služio mnogobožačkom rimskom posmrtnom kultu i obredima.

Rat koji se nije dogodio

Urbani istraživači posetili su Grocku u potrazi za skrovištima iz Drugog svetskog rata. Prema svedočenju meštana, skrovitih mesta kao što su zemunice i bunkeri u ovom kraju ima mnogo i nisu nasumično raspoređeni.

- Ono što su istraživači povezali u jednu nit jeste da duž teritorije opštine Grocka postoji čitav niz tipskih mitraljeskih gnezda. Ove "čeke" gledaju na Dunav, a izgrađene su u posleratno doba, otprilike u periodu 1946-1952. godine, kada je Jugoslavija očekivala napad nekadašnjih saveznika Sovjeta - dodao je Milić.

Foto: Wikipedia/Lošmi

Ritopečka herojska flota

Dan oslobođenja Grocke obeležava se 17. oktobra kraj spomenika sa spomen-kosturnicom u Ritopeku, podignutog 1946. godine palim borcima NOV-a i savezničke Crvene armije. Uz njega su salivena još neka dragocena sećanja...

- Meštanin Milivoje Matejić iz Ritopeka bio je i neznani junak sa Dunava. On je godinama, dokle god je bio živ, pričao svoju priču očevica i učesnika u borbama oktobra 1944. godine. Milivoje je zaslužan za "upad" crvenoarmejaca sa banatske strane Dunava, organizovavši za nekoliko sati herojsku flotu kojom su ruski vojnici prevoženi na ritopečku obalu reke  - kaže Zorica Atić.

Herojska "flota" bila je sačinjena od čamaca seljana, koji su danima i noćima pod okupatorskom paljbom prevozili ruski puk preko Dunava i time osigurali tok oslobodilačkih borbi za Beograd. Milivoje, kome je nakon oktobra 1944. godine doživotno ostao nadimak - Mija Rus, okupio je na reci "flotu" sakrivenu od Nemaca po štalama i šumarcima. Jer, iako je okupator pod pretnjom smrću oduzimao čamce, buntovni narod je svoje barke posakrivao i pokrio zemljom i lišćem.

Daljinac baner

(Telegraf.rs/Večernje novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dejan

    14. septembar 2017 | 08:24

    A sad taj isti narod u Ritopeku nema vodu kao da je na kraju sveta a ne na par kilometara od Beograda !!!! Sramota za sve,kao u praistorijsko doba.Svaka vlast obeca za izbore a posle nista!!!!

  • Nana

    14. septembar 2017 | 09:09

    Tantalove muke...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA