≫ 

Nekada je ceo Beograd svetleo zahvaljujući ovoj zgradi: Vesić najavio obnovu stare elektrane

Ova termoelektrana građena je u periodu od 1930. do 1932. godine

  • 0
Elektrana Svetlost i snaga

Foto: Facebook/Goran Vesić

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić posetio je staru zgradu termoelektrane na Dorćolu i najavio njenu potpunu obnovu, ali i mogućnost da ona bude nova zgrada Muzeja Nikole Tesle.

- Juče sam bio u termoelektrani Snaga i svetlost koja se nalazi na Dorćolu, pored marine. Poslednjih nekoliko meseci grad Beograd je očistio ovaj objekat iz koga je izneto 106 kamiona šuta. U toku je usvajanje plana detaljne regulacije za linijski park koji se nalazi u blizini a kojim će biti obuhvaćena i termocentrala. Prostor na kome se nalazi ovaj objekat sve do reke biće izuzet iz Toplana i proglašen prostorom čija je namena kultura i obrazovanje. Grad Beograd je naručio idejno rešenje rekonstrukcije ovog objekta - napisao je Vesić na svojoj fejsbuk stranici.

Pretvaranjem ove zgrade u muzej dobili bismo, navodi Vesić, svetsku atrakciju.

- Predložiću Vladi Republike Srbije da u ovoj zgradi stare termocentrale bude muzej Nikole Tesle, naučno-istraživački centar kao i kampus za studente i profesore.  Današnji muzej Nikole Tesle ima oko 110.000 posetilaca iako je na 300 kvadrata u Genčićevoj kući u Krunskoj. Muzej Nikole Tesle na desetak hiljada kvadrata koliko ima ova stara termocentrala uz mogućnost da se prikaže skoro kompletna zaostavština velikog naučnika. Takav muzej na obali reke bio bi svetska atrakcija i nešto po čemu bi se Beograd prepoznavao u svetu.

Јуче сам био у термоелектрани Снага и светлост која се налази на Дорћолу, поред марине. Последњих неколико месеци град...Posted by Горан Весић on Субота, 26. септембар 2020.

 

 

Ova termoelektrana građena je u periodu od 1930. do 1932. godine prema projektu Švajcarskog društva za elektrifikaciju i saobraćaj iz Bazela. Iz nje je po prvi put u Beogradu dobijena električna energija naizmeničnog napona za široku potrošnju.

- Termoelektrana "Snaga i svetlost" zauzima značajno mesto u društvenoj i graditeljskoj prošlosti Beograda. Njenom izgradnjom po prvi put se koristila niskonaponska distributivna mreža za napajanje naizmeničnom strujom, a potom je između dva svetska rata značajno doprinela unapređenju elektroenergetskog sistema grada - navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Video: Dan koji čovečanstvo treba da slavi kao drugi rođendan

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA