
Dete (7) iz Beograda zbog tetanusa završilo u bolnici u TEŠKOM stanju: Ono što se brzo saznalo UŽASNULO JE SVE
Dete (7) iz Beograda hospitalizovano je u teškom stanju, a ono što je užasnulo sve je da ovo dete, kako se nezvanično saznaje, nije bilo vakcinisano protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTaP vakcina).
Prema informacijama iz ustanove, dete je prilikom prijema bilo u teškom opštem stanju, ali je posle intenzivnog lečenja i borbe lekara, sada u stabilnom stanju.
Šta je tetanus?
Tetanus, u narodu poznat i kao "zli grč", jeste retka, ali izuzetno opasna zarazna bolest koja pogađa nervni sistem, a bez hitnog i adekvatnog lečenja često se završava smrću. Nije prenosiva sa osobe na osobu, ali njena opasnost leži u svuda prisutnom uzročniku.
Tetanus uzrokuje bakterija Clostridium tetani", odnosno njene izuzetno otporne spore. Ove „uspavane“ spore nalaze se gotovo svuda: u zemlji, prašini i, najčešće, u izmetu životinja (konja, krava).
Do zaraze dolazi kada spore uđu u telo kroz otvorenu ranu – posekotinu, ogrebotinu, ubod od eksera ili drugog prljavog predmeta. Ključno je da spore postaju aktivne u uslovima bez kiseonika (anaerobno okruženje), što duboke i kontaminirane rane čini idealnim mestom za njihov razvoj. Jednom aktivne, bakterije proizvode moćan neurotoksin, tetanospazmin, koji remeti normalan rad nervnog sistema i uzrokuje karakteristične, bolne grčeve mišića.
Ključni simptomi
Simptomi se obično javljaju 3 do 21 dan nakon infekcije (najčešće 5 do 10 dana). Što je inkubacija kraća, to je bolest teža. Simptomi su ukočenost vilice (Trizmus): najprepoznatljiviji simptom, zbog kojeg je teško otvoriti usta, žvakati i gutati, zatim karakterističan izraz lica: grč mišića lica stvara "fiksirani osmeh" sa podignutim obrvama (risus sardonicus). Potom i drugi simptomi kao što su poteškoće sa disanjem (koje mogu biti smrtonosne), povišena temperatura, glavobolja, znojenje i ubrzan rad srca.
Kako se leči?
Tetanus zahteva hitno bolničko lečenje i intenzivnu negu, jer je bolest i uz terapiju smrtonosna u visokom procentu slučajeva.Ključni korak je hitna primena humanog imunoglobulina protiv tetanusa (TIG), koji sadrži antitela koja odmah neutrališu toksin koji još nije vezan za nervni sistem.
Rana se mora temeljno očistiti i hirurški obraditi kako bi se uklonilo mrtvo tkivo i stvorili uslovi sa kiseonikom, čime se sprečava dalja proizvodnja toksina. Primenjuju se antibiotici za uništavanje bakterije i lekovi za smirenje i kontrolu mišićnih grčeva (spazama).
Zbog opasnosti od prestanka disanja, često je potrebno održavanje disajnog puta i stalni monitoring pacijenta.
Moć vakcinacije
Prevencija je jedini siguran način borbe protiv tetanusa. Bolest se gotovo u potpunosti može sprečiti vakcinacijom. Vakcina protiv tetanusa deo je obaveznog kalendara vakcinacije (obično u kombinaciji sa difterijom i pertusisom – Di-Te-Per vakcina).
Zaštita od tetanusa traje oko 10 godina, zbog čega se preporučuje doceljivanje odraslih osoba svakih deset godina.
Ako dođe do rane visokog rizika (npr. duboki ubod kontaminiran zemljom), lekar će proceniti jesu li potrebni hitna primena vakcine (ako je prošlo više od 10 godina od poslednje doze) i/ili imunoglobulina za trenutnu zaštitu.
(Telegraf.rs/Blic)
Video: Zdravo sa Ivanom: Gost direktorka "Batuta" prof. dr Verica Jovanović
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
@Zürich
Osim što rade eksperimente na živim osobama (isključujući delimično hirurgiju) ništa drugo ne rade. Da se kojim slučajem prate lekarske “greške”, poput onih odsečena leva umesto desna noga, dojka… Mali Radenko posle pogrešnog tretmana zbog slomljene ruke preminuo, najnovijih pelcovanja, itd. itd. Padali bi češće od italijanske vlade i bugarske skupštine, ovako - oni su i dalje zaštićeniji od belih medveda.
Podelite komentar
Zürich
Lekarima ne verujemo dok nas nešto loše snađe ali može biti kasno,bolje sprečiti nego lečiti.
Podelite komentar