Ovde je sahranjena Žanka Stokić: Detalj na spomeniku svedoči o ljudskosti u teškim vremenima

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

"Svojoj plemenitoj gazdarici Žanki – podiže ovaj spomenik blagodarna Magda"

Ovaj detalj na spomeniku Žanki Stokić na Topčiderskom groblju svedok je ljudskosti, vrednosti, ali i strašne nepravde koja je obeležila epohu i život čuvene srpske glumice.

Rođena je 1887. godine u Velikom Gradištu, gde je provela veoma teško detinjstvo. Daske koje život znače bile su joj jedini izlaz, ali baviti se glumom početkom 20. veka nije bilo nimalo lako. Učestvovala je u putujućim pozorišnim trupama koje su oduševljavale publiku gde god bi se našle. Sa jednom takvom trupom kao pralja je pobegla od zle sudbine i braka u koji je bila primorana da uđe sa samo 14 godina.

Živana Žanka Stokić pokazala se kao izvrsna glumica, što joj je otvorilo put Narodnom pozorištu, za koje je do rata ostala profesionalno vezana.

Toliko je bila cenjena da je od poklona prijatelja povodom četvrt veka svog glumačkog rada, ali i od honorara za čuvenu "Gospođu ministarku", kupila kuću na Topčiderskom brdu. U ovom delu grada, kome Topčidersko groblje i pripada, živela je sa svojim kucama Milkicom i Lolicom.

"Gospođa ministarka" naročito je bila značajna za Žanku Stokić. Izvođena je više od 200 puta širom Evrope, a Nušić je komad napisao razmišljajući baš o Žanki!

Tokom ratnih godina bila je krhkog zdravlja i nastavila je svoj rad u okupiranom Beogradu. Bila je samo umetnica, ali rad u kulturnoj sferi pod kontrolom fašista, na radiju i u pozorištima, komunistička vlast nije praštala. Osuđena je prestrogo, na osam godina gubitka nacionalne časti uz obavezu društveno-korisnog rada. Morala je da čisti i molila je za milost iz bede u kojoj se našla, jer ona je mogla da živi samo od umetnosti.

Vrata su joj, konačno, otvorena. Smilovali su se, ali prekasno. Njeno izmučeno srce nije više moglo da izdrži. Umrla je 21. jula 1947. godine.

Topčidersko groblje, na kome počiva, jedno je od najstarijih u Beogradu. Formirano je još u 19. veku, a danas je to deo zaštićene celine Topčidera, istorijski znamenito mesto skriveno u vrednom prirodnom okruženju.

(Telegraf.rs)

Video: Roštilj u čamcu, Spajdermen, pirat sa Drine i skokovi: Šta se sve moglo videti na Drinskoj regati

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA