ZNAČENJE SIMBOLA NA GRBU VOJVODINE: Ko je starac sa mačem i otkud lav i jelen? (FOTO)

Autonomna Pokrajina Vojvodina ima zvanični, a odnedavno i posebni tradicionalni grb kojim je priznat srpski karakter i istorijsko utemeljenje te oblasti Republike Srbije. Zvanični grb, međutim, mnoge buni. Evo objašnjenja šta znače simboli na njemu

  • 8

Autonomna Pokrajina Vojvodina ima dva grba, zvanični koji je usvojen 28. juna 2002. godine, i tradicionalni koji je usvojen 15. septembra 2016.

Ova dva grba se potpuno razlikuju: tradicionalni je sa crvenim štitom na kome je srebrni krst sa četiri zlatna ocila, opasan otvorenim vencem koji sa leve strane ima maslinove grančice (koje simbolišu mir) a sa desne hrastovo lišće sa žirevima (jer je hrast sveto drvo Srba), i koji leži na vojvodskom plaštu iznad kojeg je vojvodska kruna.

U pitanju je grb korišćen tokom revolucionarne 1848. godine kada je na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima stvoreno Vojvodstvo Srbija, i on se može naći u zvaničnom biltenu ove kratkotrajne regije stvorene na teritoriji Austrijskog carstva (već naredne godine, gušenjem mađarskog ustanka od strane Habzburga uz pomoć Ruske imperije, stvoreno je Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat koje je ugašeno dvanaest godina kasnije).

Sa druge strane, grb srpskog velikog vojvode - koji je korišćen i na izdavanim asignatama, hartijama od vrednosti - bio je značajno drugačiji. U osnovi, radilo se o austrijskom imperijalnom grbu: bio je crni dvoglavi orao raširenih krila sa habzburškom krunom, isukanim mačem i šarom, uz štit na grudima koji je opasan okovratnikom Ordena zlatnog runa.

Tradicionalni grb Vojvodine, onakav kakav je sredinom XIX veka koristilo Vojvodstvo Srbija. Foto: Wikimedia Commons/Službeni list AP Vojvodine Tradicionalni grb Vojvodine, onakav kakav je sredinom XIX veka koristilo Vojvodstvo Srbija. Foto: Wikimedia Commons/Službeni list AP Vojvodine

Jedina razlika je bila u tome što se na štitu velikog vojvode srpskog nalazio krst sa četiri ocila, umesto zlatnog grba kuće Habzburg-Lorena na kome su bili levo drevni habzburški crveni lav, desno crvena traka sa tri lorenska bela orla, i između zastava Austrije. Grb velikog vojvode srpskog je tako bečkom dvoru jasno stavio do znanja da su Srbi verni Habzburzima i da neće delovati protiv njih i njihovog suvereniteta, ali da žele autonomiju u okviru imperije.

Zvanični današnji grb AP Vojvodine, pak, ima tri polja koja simbolišu tri oblasti Vojvodine: Srem, Banat i Bačku.

Prvo polje, prateći geografski raspored ova tri kraja, simboliše Bačku. Na njemu, na plavom polju sa zelenom travom, stoji Sveti Pavle u svetloplavoj košulji i crvenoj togi sa zlatnim oreolom. U desnoj ruci drži spušteni srebrni mač sa zlatnom drškom, a u levoj Sveto pismo. Bio je sveti rimski car Leopold I taj koji je 1699. godine podario ovaj grb Bačkoj, pa se tako ovakav Sveti Pavle danas nalazi i na grbu najveće mađarske županije Bač-Kiškun.

Grb velikog vojvode srpskog iz 1848. godine je skoro identičan grbu Austrijskog carstva, osim što je na štitu srpski krst sa četiri ocila. Foto: Wikipedia/vojvodinacafe.rs Grb velikog vojvode srpskog iz 1848. godine je skoro identičan grbu Austrijskog carstva, osim što je na štitu srpski krst sa četiri ocila. Foto: Wikipedia/vojvodinacafe.rs

Pored njega je polje koje simboliše Banat: hodajući zlatni lav na crvenom polju sa visoko podignutom zlatnom sabljom. Carica Marija Terezija je sredinom XVIII stoleća podarila ovaj grb Tamiškom banatu, na bazi grba grada Temišvara koji je bio i sedište banata (pojam banat - koji je u suštini izveden iz vladarske titule "ban", sinoniman sa pojmom banovine, i u semantičkoj ravni sa pojmovima carstva, carevine, kraljevstva, kraljevine, kneževstva, knežine, kneževine, vojvodstva, vojvodine, vojvodovine, župe, županije, itd - vremenom je postao jedinstveni naziv za celu tu istorijsku pokrajinu pa se zato i piše velikim slovom - Banat; isti slučaj se desio i sa Vojvodinom u celini).

Ispod ova dva polja je treće posvećeno Sremu, na kome se nalaze tri bele talasaste linije na plavoj pozadini koje simbolišu tri reke koje zapljuskuju obale Srema, dakle, Dunav, Bosut i Savu. Između druge i treće linije je zeleno polje sa čempresom pored koga leži smeđi jelen sa zlatnom ogrlicom.

Grb na zastavi Zemunske Narodne Garde iz perioda Vojvodstva Srbije 1848. godine. Foto: Wikimedia Commons/Драгомир Ацовић/heraldikasrbija.rs Grb na zastavi Zemunske Narodne Garde iz perioda Vojvodstva Srbije 1848. godine. Foto: Wikimedia Commons/Драгомир Ацовић/heraldikasrbija.rs

Opet, carica Marija Terezija bila je ta koja je Sremu podarila ovaj grb i to 1747. godine. Vukovarsko-sremska županija u Hrvatskoj koristi varijantu ovog grba, samo što su bele linije prave a drvo je slavonski hrast.

U vremenu Vojvodstva Srbije sredinom XIX veka prvi put su ovi grbovi bili spojeni, i to na zastavi Zemunske Narodne Garde. Ona je u sredini imala štit na kome je bio beli krst za četiri zlatna ocila, i sa po dva medaljona, jedan ispod drugog, na obe strane. Gore levo je bio grb Srema (samo što je drvo bilo jablan), dole levo grb Bačke, gore desno grb Banata, i dole desno grb Baranje (jaganjac Božiji).

Iznad štita se nalazila ugarska kruna Svetog Stefana, ona sa čuvenim nakrivljenim krstom na vrhu.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Paja patak

    31. decembar 2016 | 12:21

    Kako odakle?Matori je Djordje Waifert,lav je zbog Celareva a jelwn zbog Apatina:-).

  • Милан

    31. decembar 2016 | 17:23

    Фали нам српска Барања..

  • Neko iz mase

    31. decembar 2016 | 13:36

    Polako.odvajaju. e necete

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA