Skoro 2.000 ljudi hoće da vrati novac koje su otele banke u SFRJ

- Tačan broj štediša iz Srbije koji će ostvariti pravo na deviznu štednju će se znati nakon završetka prijavljivanja potraživanja 23. februara ove godine - kažu u Ministarstvu finansija

  • 2

Građani Srbije koji su svoj novac štedeli u bankama bivših jugoslovenskih republika, a čija sredstva su ostala "zamrznuta" nakon raspada SFRJ podneli su do sada 1.770 prijava za povraćaj novcaS druge strane, kažu za Tanjug u Ministarstvu finansija, iz bivših jugoslovenskih republika stiglo je oko 6.000 potraživanja na adresu nadležnih u Srbiji.

Radi se o neisplaćenoj deviznoj štednji koja je položena do 27. aprila 1992. godine kod banaka sa sedištem na teritoriji Srbije i njihovim filijalama na teritoriji bivših republika SFRJ. Za sada nije poznat tačan broj štediša koji traže svoj novac kao i visina sredstava koja "leže na računima" banaka, a koje su u međuvremenu promenile vlasnike.

Iako do sada nije utvrđeno koliko novca je ostalo u bankama, najviši iznos koji po zakonu može biti isplaćen je ukupno oko 310 miliona evra, u taj iznos je uračunata i kamata do 2016. godine. Tek tada se utvrdi ukupan broj priznatih prijava potraživanja i ukupan iznos tako štednje, znaće se cifra koja mora da se isplati, ako ne štedišama na čije ime je glasio račun, onda njihovim naslednicima.

- Tačan broj štediša iz Srbije koji će ostvariti pravo na deviznu štednju će se znati nakon završetka prijavljivanja potraživanja 23. februara ove godine - kažu za Tanjug u Ministarstvu finansija.

Najveći iznos potraživanja se odnosi na banke sa sedištem na teritoriji Srbije, a koje su imale filijale na teritorijama bivših republika SFRJ, kao što su, na primer, Jugobanka, Investbanka...

Foto: sxc.hu/dennisbos, Wikipedia/Vizu

Zakon o regulisanju javnog duga Srbije, po osnovu neisplaćene devizne štednje građana, predviđa isplatu štediša sa prostora cele bivše Jugoslavije, od 31. avgusta 2019. godine do 29. februara 2024.

U Ministarstvu finansija kažu da s obzirom da je prošlo dosta vremena i da su mnoge banke promenile vlasnike ili su u stečaju (Jugobanka ad Beograd u stečaju kao i Investbanka ad Beograd), podaci koji se tiču potraživanja se prikupljaju i od banaka sledbenica, a kojih ima više od 20.

Iznos štednog uloga biće konvertovan u amortizacione obveznice onim štedišama kojima se prizna pravo na isplatu i visina potraživanja. Isplatiće se, kažu nadležni, u deset jednakih polugodišnjih rata koje dospevaju svakog 31. avgusta i 28. februara.

"Početak isplate je planiran za 31. avgust ove godine, a trebalo bi da bude završena zaključno sa 29. februarom 2024. godine".

Dužnost svakog ko je novac štedeo je da Upravu za javni dug obaveste o tome u kojoj banci u Srbiji imaju otvoren račun za prenos amortizacionih obveznica kao i na koji namenski račun i u kojoj banci se uplaćuje novčani iznos po dospeću amortizacione obveznice.

Promet tih obveznica biće slobodan, kažu u ministarstvu, a devize ostvarene njihovom prodajom nalaziće se na posebnom deviznom računu. Devize ostvarene prodajom ovih obveznica moći će se transferisati i u inostranstvo.

(Telegraf.rs/ Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • gagi

    9. januar 2019 | 17:07

    A zamisli da bilo ko od nas duguje banci nebitno bilo koji iznos. Oni u tom slucaju sve naplacuju i to 100% u najkracem mogucem roku. Kad je njima u interesu.

  • Zak

    9. januar 2019 | 13:49

    Jednom mom prijatelju banke duguju 70000 evra covekse namucio trazeci prava i stalno ga lazu , zamislite treba jos cekati do 2024 cekajuci jos toliko vreme , moze i umreti izgleda da banke namerno odugovlace.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA