≫ 

Nordijske kompanije zapošljavaju 60.000 ljudi u Srbiji: Oduševljeni su kako su naši ljudi obučeni i obrazovani, a žele da donesu i svoj model

Nordijske kompanije imale su konzervativna i pesimistična očekivanja od Srbije, ali posle nekog vremena su bili pozitivno iznenađeni

  • 1

Nordijske kompanije u Srbiji zapošljavaju više od 60.000 ljudi, a samo u januaru ove godine dve nove firme sa ovog područja došle su u Srbiju.

O tome šta kompanije iz Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda privlači u Srbiji pričali smo na marginama Kopaonik biznis foruma sa Andrejem Pavlovićem, izvršnim direktorom Nordijske poslovne alijanse u Srbiji, udruženja koje postoji već punu deceniju.

  • Čime se bavi vaša alijansa?
  •  

 

Alijansa okuplja kompanije svih mogućih sektora iz nordijskih zemalja, od najmanje do najveće. Neke od najvećih kompanija koje su prisutne u Srbiji dolaze sa ovog područja, a neke su do nedavno bile najveća strana direktna investicija. Razlozi zbog kojih smo se okupili je da pokušamo da donesemo način poslovanja u nordijskom regionu na naše lokalno tržište.

  • Nordijske zemlje su zemlje sa dobrim standardom, kako privrednici sa tih prostora gledaju na Srbiju?
  •  

 

Andrej Pavlović, Foto: Marko Jovanović

Sve kompanije koje ulaze u Srbiju imale su konzervativna i pesimistična očekivanja, ali posle nekog vremena su bili pozitivno iznenađeni onim što su dobili, najviše zbog ljudskog potencijala. Talenat koji imamo na raspolaganju na tržištu rada, posebno kada pričamo o obučenoj radnoj snazi, o obrazovanoj rasnoj snazi, je neverovatan i investitori mogu da dobiju mnogo za manje ulaganja.

  • Koji je to nordijski model koji biste želeli da donesete u Srbiju?
  •  

 

Nordijski model znači da kompanije rade jako transparentno, da ulažu u ljude, da prave od njih profesionalce, da brinu o životnoj sredini. Rezultat svega toga je da dođu ovde sa jednom skromnom idejom o poslovanju, a nakon kratkog vremena, kada vide gde su došli i šta ovde može da se uradi, otvaraju nova odeljenja i šire organizacionu strukturu.

  • Zbog čega stalno govorite o nordijskom regionu, a ne o pojedinačnim državama?
  •  

 

Nordijska tržišta su jako integrisana. Državljanin Švedske ne samo da može da ode da radi u Dansku kompaniju, već može da radi u njihovoj državnoj ustanovi, javnoj. To je praktično jedno tržište. Imamo mogućnost da preko nordijskog modela pristupimo svim tim državama odjednom. Kada saberemo zaposlene , to nije uopšte zanemarljivo.

Nordijske kompanije zapošljavaju 60.000 ljudi, Foto: Marko Jovanović

  • A koja zemlja je najzainteresovanija za ulaganja u Srbiju?
  •  

 

Najbrojnije kompanije su iz Švedske, tu ih imamo oko 370, zatim sledi Danska, na trećem mestu je Norveška, pa Finska i na kraju Island koji je i najmanji. Nordijske kompanije ukupno zapošljavaju oko 60.000 ljudi u Srbiji. Kompanija koja se bavi obezbeđenjem iz Švedske zapošljava 4.500 ljudi. Tu su i Ikea, Telenor, Volvo, Erikson, Karlsberg...

  • Nordijske zemlje su uređene i imaju dobar standard. Kako privrednici iz ovih zemalja gledaju na Srbiju?
  •  

 

To su jako konzervativne kompanije, vode se principom “nadaćemo se najboljem, ali smo spremni za najgore”, a Srbija slovi za tržište koje je, ma koliko puno nekih prilika, i nestabilno, sa sivom ekonomijom i sa rizikom da se uđe kroz neke radnje u sektor korupcije, što je jako važno nordijskim kompanijama da izbegnu. Veliki je jaz između pozitivnog i negativnog. One stvari koje su dobre su jako dobe, one koje su loše su jako loše.

  • Šta kompanije sa tog područja “traže” od Srbije?
  •  

 

Jako važna poruka koju sve kompanije imaju je da je važno transformisati državni sektor, javnu upravu, modernizovati je i digitalizovati. Tu pričmo o najrazličitijim sektorima, od zdravstvenog, preko sektora proizvodnje, telekomunikacija, IT sektora.

Važno je da put kojim zemlja ide bude ujednačen i predvidiv, da se ide napred velikim koracima, ali da svi sektori prate taj put. Važno je da sve kompanije posluju pod jednakim uslovima, da radimo ujednačeno na tome da sve subvencije države budu usmerene na prave ciljeve, da donose rezultate i da budu jednako raspoređene.

Nordijske zemlje su se digitalizovale jako davno, elektronsko bankarstvo u finskoj postoji od 1984, a imaju mnogo pređenog puta iza sebe, pa to možemo da iskoristimo kao zemlja da ne krećemo od nule. Uštedećemo na resursima, put će biti brži, ljudi će se brže prilagoditi, a na kraju ćemo svi imati koristi od toga, jer je svima u interesu da ovo okruženje bude zdravo za posao. Kada je zdravo za posao, svima će biti bolje.

(Gorica Avalić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Milorad

    6. mart 2019 | 13:22

    Kako sad obrazovani? kad mi za sebe kažemo da smo najneobrazovaniji narod u Evropi.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA