Gazda Jezda naručio, Ašanin ubio Kneleta?! Trlaja i inspektor otkrili šok dosije najveće likvidacije 90-ih
Likvidacija Radeta Ćaldovića Ćente, u noći 14. na 15. februara 1997. godine, pokrenula je krvave obračune u beogradskom podzemlju! Sa lica zemlje, bez traga, nestajali su opasni momci, koji su važili za strah i trepet, čak među najokorelijim kriminalcima!
Ćaldović je važio za jednog od kumova srpske mafije, a ubistvo velikog bosa nije moglo da prođe bez posledica. Spletom okolnosti, u prvi plan iskočio je čovek, koji je bio povezan sa još jednom, do tada najvećom egzekucijom među srpskim gangsterima.
Pet godina ranije, 28. oktobra 1992., Beograd i Srbiju munjevito je obišla vest da je u hotelu "Hajat" likvidiran Aleksandar Knežević Knele, u to vreme označen kao žestoko momak sa Voždovca! Kada je ubijen imao je samo 21. godinu i bio je prvi koji je počeo da puca "umesto dobar dan". Te 1991. i 1992. godine ceo Beograd pričao je o vatrenim obračunima Kneževića, ali on nije imao praktično ni dana robije.
Zamerio se mnogima, pa ubistvo nije bio neočekivano. Baš zato, smatralo se da ovaj zločin nikada neće biti rešen. Međutim, vremenom je počelo da se priča da Knele, makad poslednjih 6 meseci života, nije puno "grešio", odnosno da je znao na koga sme, a na koga ne sme da usmeri cev. Misterija ubistva Kneževića traje do današnjeg dana, ali ubrzo po ovoj likvidaciji uhapšen je Miodrag Miša Cvijetinović.
Klupko je počelo da se odmotava, pa se saznalo da je, nekoliko dana pred nego što je ubijen, Knežević napravio "kobnu grešku"..
Znalo se da je Miša Cvijetinović "ordinirao" uglavnom u Nemačkoj, i to u Frankfurtu, u Ćentinom klanu kriminalaca- Bio je zgodan i lep momak, srednjeg rasta, i atletske građe, a ubrzo je zaveo Ćentinu ćerku, koja se fatalno zaljubila u njega.
Prilikom njegovog boravaka u Beogradu 1992. godine, verovatno sasvim slučajno, Miša Cvijetinović se zadesio u restoranu u kojem je tada bio i Aleksandar Knežević Knele. Iako dvadesetogodišnjak, Knele je već bio na zlom glasu zbog reketiranja dobrostojećih Beograđana. Ne znajući ko je Miša Cvetinović, a ugledavši očigledno dobrostojećeg gosta, izvadio je pištolj i zatražio od njega da mu preda zlatni "roleks" s ruke i džip "micubiši pajero", čije ključeve je video na stolu ispred njega. Cvijetinović se uopšte nije uzrujao - pribrano je ispunio Kneletove zahteve.
Uzeo svoje i otišao bez reči
Odmah po Kneletovom odlasku, Miša je alarmirao svog "bosa" i budućeg tasta Ćentu. Nastala je opšta pometnja među svim beogradskim kriminalcima. Isprepadao se, navodno, i sam Knele, kada je saznao na koga je udario. Zato je odmah prihvatio posredovanje Gorana Majmuna, da se ponovo sretne sa Mišom, i vrati mu oteto. Sastali su se u hotelu "Interkontinental" Pružio mu je ključeve džipa, a za sat je rekao da će ga doneti kasnije, jer ga je, navodno, nekome već prodao. Miša je uzeo ključeve i bez komentara se okrenuo i otišao. O pomirenju nije bilo ni reči.
Knele je, sasvim izvesno, nanjušio da mu predstoji velika nevolja, pa se u strahu, već istog dana, pod lažnim imenom "štekovao" u hotelu "Hajat". Nikome u Beogradu nije otkrio svoje tajno mesto boravka. Docnije se ispostavilo da je iz "Hajata" telefonom razgovarao samo sa jednim svojim prijateljem u Nemačkoj.
Potraga za Kneletom u Beogradu trajala je oko mesec dana. Najednom, osvanula je vest u novinama da je 28. oktobra 1992. godine njegovo beživotno telo nađeno u sobi 331 luksuznog hotela "Hajat".
Trlajić otkrio nepoznate detalje
Istraga je usmerena i prema Miši, jer se o onom incidentu između njega i Kneleta već danima pričalo po čaršiji. Miša je, međutim, imao valjan alibi da je u vreme Kneletovog ubistva boravio u Nemačkoj. Miša Dizeldorf je ubrzo uhapšen, ali je nekoliko meseci kasnije pušten iz pritvora zbog nedostatka dokaza.
Ipak, pre nekoliko godine, objavljeni su dokumenti tajnih službi koja rasvetljavaju ovu likvidaciju i iz kojih se jasno vidi da je policija znala ko je povukao oroz. U belešci se navodi da je Radoslav Trlajić, zvani Bata Trlaja, ispričao da je Knele bio u Sukobu sa Mišom Cvjetinovićem.
"Miša je došao kod Kneleta u hotel da se, navodno, sporazumeju oko kola. Kada su ušli u Kneletovu sobu, Miša ga je na prepad ubio s leđa, pucajući iz Ćentinog kolta 45“, ispričao je policiji Trlajić, a potom dodao da treba imati u vidu da je Miša Ćentin zet, a ovaj odličan prijatelj sa tadašnjim zamenikom MUP Republike Srbije. To je po Trlajinom mišljenju objašnjavalo zašto su kamere u Hajatu na dan ubistva bile isključene.
I druga beleška o prisluškivanom razgovoru između Slobodana Grbovića i izvjesnog Dragana N. iz Beograda potvrđuje da je Miša ubio Kneleta, ali otkriva i ko ga je osvetio.
„Dragan je kazao da je on sa Ćentom iz CZ-a izvadio Mišu kada je ubio Kneleta", navodi se u dokumentu.
Još jedno svetlo, doduše misteriozno, upalio je i bivši načelnik Odseka za krvne delikte u MUP Srbije Žarko Popović, koji je u jednom intervjuu izneo svoja saznanja po kojima Cvjetinović nije ubo Kneleta.
"Ima mnogo slučajeva ubistava gde se žrtve i dalje vode kao nestale. Na primer, Miša Cvjetinović, Voja Amerikanac… Pričalo se da je Cvjetinović ubio Kneleta, ali po svim saznanjima njega je ubio Darko Ašanin, koji je takođe pokojni. Cvjetinović je posle u Štutgartu ubio Darka Stanojevića. Sva trojica su bili kod Kneleta na vratima to veče kad je ubijen: Ašanin, Cvjetinović i Stanojević. Bili su na vratima njegove sobe u Hajatu. Miša Cvjetinović, to se pouzdano zna, ubio je Stanojevića u Štutgartu. Posle neke utakmice, prišao mu je u gomili i opalio mu jedan metak u glavu. Sećam se da je koristio pištolj tokarev, 7.63 milimetara, to je stajalo u dopisu koji smo dobili od Interpola. Njih dvojica su bili prijatelji. Ko je rekao Miši da to uradi, ostaje veliko pitanje. Miša je iz Češke deportovan 1994. u Beograd, a kad smo ga ispitivali u vezi ubistva Kneleta, on je jednostavno rekao: `Nemam pojma o čemu se tu radi`. Nakon toga je nestao. Nađen je njegov džip i ništa više. Nikakvih tragova. Pričali smo s pokojnim Ćentom o tome, on mu je bio zet, i ništa nismo uspeli da saznamo. Nikakvih tragova. Uredno parkiran Mišin džip, zaključan, baš ništa."
Nisam ubio Kneleta, ponizio je gazda Jezdu
Ipak, Miodrag Cvjetinović, zvani Miša Tajger, jedini je optužen za ubistvo Aleksandra Kneževića - Kneleta, a 1995. godine prvi put se javno oglasio povodom ovog krivičnog dela. On je tada za "Politiku Ekspres" izjavio da nije odgovoran za ovo ubistvo.
"Jedna stvar mi, međutim, nije jasna, u nekoliko vaših tekstova javno me optužujete za ubistvo, detaljno opisujete kako je `izvesni Miša iz Frankfurta` to preneo Kneletovom dobrom drugu Goranu Vukoviću, označite me kao logičnog ubicu zbog te pretpostavke, a posle u istom broju, na istoj strani, ali u nekoliko redova, vašim čitaocima, među koje i ja spadam, objavite kako optužnica `protiv Cvjetinovića` nije podignuta i da uloga `izvesnog mladića iz Nemačke` nije do kraja osvetljena. Postoje indicije, tvrdite i to u ta četiri reda da je Knele mogao stradati `od druge ruke` na šta upućuju i neki detalji, čija pozadina nije do kraja rasvetljena. Čemu onda insinuacije i provokativni naslovi vezani za moje ime: `Trampa plaćena glavom` itd? Ja ne demantujem susret sa Kneletom tokom tog tragičnog 28. oktobra u beogradskom hotelu Hajat niti to da je njega došlo oko 21 čas. Sastali smo se, razgovarao sam sa Kneletom, i sa živim se rastao. Šta se u međuvremenu do 23 časa dogodilo u sobi 331, ja ne znam.Ko je ta `druga ruka` koju pominje vaš list, da li su to ljudi gazda Jezde Vasiljevića, koga je pokojni Knele navodno uznemiravao na Svetom Stefanu, na crnogorskom primorju, ili beogradska milicija koju opet, prema vašoj verziji optužuje Kneletov otac Buca Knežević - stvarno ne znam. Meni preostaje samo da i sam postavim jedno pitanje - može li se Miodrag Cvjetinović obeležiti kao mogući Kneletov ubica na osnovu samo jednog nedorečenog podatka, da posle 28. oktobra više nisam viđen u Beogradu i Jugoslaviji? Nisam ubio Kneleta, niti sam Kneletovom krvlju u sobi 331 na ogledalu u sobi napisao broj jedan, naznačavajući da je pokojni Knežević prvi na spisku za nekakvu odmazdu“, tvrdio je tada Cvjetinović.
Cvjetinović je nestao nekoliko meseci posle likvidacije svog tasta, Ćaldovića. Iako je bilo glasila da je bez traga nestao 1996. godine, to nije bilo tačno. Brojni su svedoci, i danas živi, koji su razgovarali sa Mišom na Ćentinoj sahrani. Međutim, nekoliko meseci kasnije Miša nestaje zauvek. Postoje glasine da je otet, mučen i ubijen, ali pominje se i priča da je promenio lični opis i nestao bez traga. Ubistvo Aleksandra Kneževića Kneleta, ali i Radeta Ćaldovića Čente nikada nije zvanično rešeno.
(Telegraf.rs)
Video: Velika akcija svih jedinica mup u Beogradu:Zaplenjeno 8 kilograma kokaina,ogromna zaplena oružja
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.