Indeks: Zašto Hrvatska nije istražila raketiranje kolone tokom "Oluje"?

Operacija Oluja / Printskrin: Youtube/International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)

Posle negiranja u Hrvatskoj i odbacivanja optužbi o stradanjima u toku vojne akcije "Oluja" zagrebački portal Index objavio je tekst u kome se postavlja pitanje zašto Hrvatska 27 godina nije istražila raketiranje izbegličke kolone 7. i 8. avgusta na Petrovačkoj cesti i u mestu Svodna, u kojoj je stradalo 13 civila.

Indeks navodi da se upravo o tom pitanju ćuti u hrvatskom javnom prostoru, dok je nekadašnji ministar spoljnih poslova i aktuelni savetnih premijera Andreja Plenkovića, Mate Granić nedavno naglasio da meta nisu bili civili nego delovi vojske Krajine koji su među civile umešali vojne kamione koji su vozili oružje bosanskim Srbima.

Preporučujemo

Međutim, kako su istakli, da bi se sve to znalo, trebalo je to istražiti, a kako se nije istražilo, hrvatska javnost je zaprepašćena optužnicom.

Pitanje koje se takođe postavlja u tekstu je da li bi hrvatska javnost bila toliko preneražena da se o tom događaju govorilo prethodnih 27 godina, kao i da se govorilo o tome zašto je, prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, područje Krajine napustilo oko 200.000 ljudi, a prema istim podacima ubijeno je 677 srpskih civila, dok se njih 837 vode kao nestali.

Takođe, pitanje je da li bi politika na čelu sa Plenkovićem i Milanovićem zauzela istu poziciju da se više govorilo o tome da se broj srpskog stanovištva u Hrvatskoj od 1991. do 2001. godine smanjio sa 581.663 na 201.631, što je pad koji se ne događa prirodnim putem.

Zagrebačka advokatica Slađana Čađenović, koja zastupa žrtve sa Petrovačke ceste, rekla je za Index, da su se obraćali Hrvatskoj, ali da je ona zadržala stav da nema ništa sa tim događajem.

Čađenović se u ime svojih klijenata obratila i tužilaštvu BiH, gde je pokrenut postupak, i htela da im se dodeli status oštećenih, ali su odgovori bili da je sve u fazi tajnosti i da nemaju pravo na taj status po zakonu BiH.

Nakon čega su se obratili Evropskom sudu za ljudska prava i tužili BiH jer smatraju da su ta prava povređena.

Čađenović smatra da je Hrvatska odavno trebalo da pokrene taj postupak kako bi se vodio pred hrvatskim sudovima, što je važno bilo u ime pravde.

Politički analitičar i nekadašnji predsednik HHO-a Žarko Puhovski je za portal rekao da je Hrvatska svoj novokomponovani identitet zasnivala na poricanju same mogućnosti da bi Hrvati mogli činiti zločine.

On takođe smatra da je interpretacija Hrvata "Mi, koji smo se branili nismo mogli činiti ratne zločine" besmislica, kao i da bi pristojna država, što kako smatra, Hrvatska nije, trebalo da preispita sve navode događaja iz optužnice.

U tekstu se pominje i izjava advokata Ante Nobila za N1 koji je ocenio da Hrvatska u ovom slučaju nije dobro reagovala i da Srbija ima dobar argument, jer 27 godina niko nije istražio taj zločin i utvrdio činjenice, pa ukoliko ima elemenata i procesuiranje.

- Bilo bi najbolje da Hrvatska preuzme taj predmet i da napravimo kvalitetno sudenje, to bi sigurno bilo objektivno kvalitetnije, međutim, Hrvatska tu nije adekvatno reagovala i bojim se da je sad kasno i da bi se to sad protumacilo kao opstruiranje procesa - ocenio je Nobilo.

(Telegraf.rs)