≫ 

Tea za šestoro dece u Sloveniji prima 850 evra mesečno: Koliko novca dobijaju mame u evropskim državama?

Pravo na dečiji dodatak u Hrvatskoj trenutno ostvaruje 245.000 dece, a kada bi inicijativa urodila plodom, primalo bi ga oko 744.000 dece i mladih do 19 godina.

  • 2
Mama i ćerka, dete, mama

Foto-ilustracija: Shutterstock

Tea Franjčić iz Hrvatske se pre godinu i po dana preselila iz Hrvatske u Sloveniju.

I ona i suprug su zaposleni, pa u Hrvatskoj ne bi imali pravo na dečiji dodatak, čak ni za vreme njenog porodiljskog odsustva jer njihova primanja prelaze cenzus za oko 50 evra. S druge strane, u Sloveniji za šestoro dece prima 850 evra.

Zbog te, kako kaže, nepravde okupila je istomišljenike i kao Građanska inicijativa "ZA decu" pokrenuli su peticiju za povećanje dečjeg dodatka u Hrvatskoj.

"Konkretni zahtevi inicijative su ukidanje cenzusa, fiksni dečiji dodatak za svako dete u iznosu od 100 evra, povećanje uvećanog dečijeg dodatka za 1. i 2. nivo na 150 evra i na 3. i 4. nivo 200 evra. I tražimo izmenu zakona po hitnom postupku, ne iduće godine", rekla je u razgovoru za Index.

Potpise su počeli da prikupljaju online 4. januara i do danas ih je pristiglo više od 75.000. Ali to nije ni blizu konačne brojke. Naime, od ove nedelje potpisi se skupljaju i u gradovima širom Hrvatske - od Vukovara, preko Osijeka, Varaždina, Zagreba, Rijeke, do krajnjeg juga.

"Rekla bih da smo pokrili celu državu. Od prekjuče imamo građane koji skupljaju potpise na preko 70 lokacija, s tim da u svakom gradu ima i više lokacija na kojima se može potpisati. Učetsvuju i privatnici, institucije, udruženja i mnogi drugi, tako da, rekla bih da su građani pokazali izuzetnu volju i organiziranost, kao i sklonost da pomognu u svemu, učestvuju baš u svakom aspektu inicijative", objašnjava Tea.

U Hrvatskoj je problem što mnoge porodice ostaju bez dečijeg dodatka uprkos tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja.

"Da, mnoge porodice ostaju bez dodatka zbog smešnih iznosa od deset centi ili nekoliko evra, a primanja su im daleko od onoga što je potrebno za kvalitetan život, nevezano za broj dece. Kod oba zaposlena roditelja na minimalcu neretko se događa da prelaze cenzus za svega nekoliko centi i to jese veliki problem u svemu ovome", pojašnjava nam.

Šta kažu vlasti?

Predstavnicima inicijative vrata je otvorio Središnji državni kabinet za demografiju i mlade, gde su se nedavno sastali s državnom Željkom Josić.

"Da budem iskrena, nismo očekivali ništa od prvog održanog sastanka. Saslušali su nas, kao i mi njih i lično mogu da kažem da se ne slažemo s onim što nam je rečeno i javno smo izneli mišljenje o tome. Brojevi, statistika i činjenice, kao i građani su na strani naših zahteva i to je vrlo lako dokazivo. Imamo i proračun prema budžetu RH za 2023. godinu, gde se brojčano može da se pogleda stvarno stanje i koliki minimum tražimo. Takođe, kažu da zahtevima zakidamo pojedine građane, što opet nije istina jer jednostavno matematikom to se lako dokaže", ističe Franjčić.

U oktobru je Središnji državni kabinet za demografiju uputio u javnu raspravu plan zakonodavnih aktivnosti za 2023., u kojem se za zadnji kvartal najavljuju izmene Zakona o dečjem dodatku, odnosno povećanje dodatka uoči izbora za postojeće korisnike, kao i proširenje za nove korisnike, no opet nema ni spomena o univerzalnom dodatku za svu decu.

"Njihov plan izmene ovog zakona je, da budem iskrena, sramotan, jer ako uzmemo u obzir povećanje minimalne plate ove godine, njihov plan podizanja cenzusa sveo bi se na možda sitan broj porodica koje bi imale dodatak. Te izmene bile bi toliko minimalne da ne bi bile ni vredne spomena, što je, opet, vrlo lako izračunati. Takođe, dogovaramo sastanke i sa ostalima u Vladi RH koji su zainteresovani, a ima ih dosta. Šanse za ispunjenje naših zahteva isključivo zavise od volje vladajućih", smatra ona.

dečak šuma ilustracija

Foto: Pixabay/ Ilustracija

Nemačka od početka 2023. daje 250 evra za svako dete

Zakon o dečijem dodatku u Hrvatskoj se nije menjao preko 20 godina. Što se tiče nekih drugih evropskih zemalja koje takođe imaju univerzalni dečiji dodatak, Nemačka od 1. januara daje 250 evra za svako dete, Irska isplaćuje 140 evra mesečno svakom detetu, mali Šveđani primaju 123 evra mesečno, a u Austriji sva deca do treće godine primaju 114 evra dodatka, deca do devet godina 121 evro, a od 10 do 18 godina 141 evro. U Holandiji zavisno od uzrasta dece dodatak iznosi 223 eura za decu do 5 godina, a najveći je, od 319 eura, za decu u dobi od 12 do 17 godina.

"Zvuči smešno, ali tako je. Mi smo u Evropskoj uniji pa mislim da je zaista vreme da se taj zakon izmeni i bude koliko-toliko ukorak s ostalim evropskim zemljama. A zašto toliko zaostaje i zašto se toliko dugo nije menjao, zaista ne znam jer ne mogu da nađem nijedan logični razlog za to", nastavlja Franjčić.

Na pitanje zašto neko treba da potpiše peticiju, Tea odgovara:

"Zato što, a to je najbitnije, jedino ovim našim zahtevima nijedno dete neće biti zakinuto, bez obzira na uspehe roditelja, jer poenta i jeste da je svako dete jednako i da je dečiji dodatak pravo svakog deteta, a ne socijalna mera. Zaposleni građani ne smeju biti zakinuti u ovom delu, to jest njihova deca jer dečiji doplatak je, kako i ime samo kaže, "dečiji" i treba da ga ima svako dete. Nebitno je kolika su primanja u porodici jer na dečiji dodatak treba da se gleda isključivo kao pravo deteta i tako mu treba pristupiti i po uzoru na ostale razvijene EU zemlje. Moramo ići u tom smeru."

Pravo na dečiji dodatak u Hrvatskoj trenutno ostvaruje 245.000 dece, a kada bi inicijativa urodila plodom, primalo bi ga oko 744.000 dece i mladih do 19 godina.

beba, pije, mleko, voda

Foto: Pixabay.com/ilustracija

Za rođenje prvog deteta roditelji od 1. januara dobijaju više od 345.000

Roditeljski dodatak za rođenje prvog deteta od 1. januara 2023. godine iznosi 345.398,70 dinara. Ovo je predviđeno Rešenjem o nominalnim iznosima roditeljskog dodatka, paušala za nabavku opreme za dete, jednokratne pomoći za rođenje drugog i trećeg deteta i dečijeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak od 1. januara 2023. godine, a koje je potpisala ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić.

Iznosi roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, cenzus za ostvarivanje prava na dečiji dodatak i iznos dečijeg dodatka usklađuju se dva puta godišnje 1. januara i 1. jula na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike, a usklađivanje se obavlja u skladu sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Srbije u prethodnih šest meseci.

Roditeljski dodatak za drugo dete, koji se isplaćuje u 24 rate, sada iznosi 306.388,75 dinara, za treće dete, koji se isplaćuje u 120 rata, 1.838.332,53 dinara, a za četvrto dete 2.757.498,79 dinara u 120 rata. Jednokratna pomoć za rođenje drugog i trećeg deteta za decu rođenu 1. januara 2023. godine i kasnije iznosi 115.132,90 dinara, dok paušal za nabavku opreme za dete iznosi 6.383,10 dinara.

Rešenje o nominalnim iznosima roditeljskog dodatka, paušala za nabavku opreme za dete, jednokratne pomoći za rođenje drugog i trećeg deteta i dečijeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak od 1. januara 2023. godine dostupno je na linku.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ines

    26. januar 2023 | 11:49

    Pustite vi Evrpske zemlje nego kakvo je stanje u Srbiji

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA