U Neretvi pronađena nova životinjska vrsta, ime dobila po reci

Foto-montaža: Centar za životnu sredinu BIH, Shutterstock

Povodom Dana planete Zemlje, koji je obeležen 22. aprila, Centar za životnu sredinu objavio je da je naša planeta bogatija za jednu novu vrstu pod nazivom "baeoura neretvaensis", a ime je dobila po Neretvi, reci na kojoj je i pronađena.

Prošle godine je tim od 50 naučnika istraživao gornji tok Neretve, gde su otkrili više od 1.300 vrsta.

Preporučujemo

- Među njima je osam novih vrsta za nauku, a do sada je potvrđena Baeoura neretvaensis, dok se za ostalih sedam još čeka zvanična potvrda - kazao je za Nezavisne Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

- Za nove vrste neophodno je da naučna zajednica zvanično potvrdi svaku, kao i da se odradi detaljna laboratorijska analiza. U ovom slučaju, to je trajalo skoro 10 meseci, a prvu verifikaciju je odradio prestižni naučni časopis "ZooKeys", koji ima za cilj da verifikuje informacije o taksonomiji, filogeniji, biogeografiji i evoluciji životinja - kazao je Topić.

Dodao je da se značaj novootkrivene vrste ogleda u boljem poznavanju prirode, koja je izuzetna u bogatstvu živog sveta.

- Neophodno je da upoznamo našu prirodu ili konkretno ovo područje, kako bismo znali kako da upravljamo njim i kako da ga zaštitimo da bismo postigli balans koji nam je neophodan u budućem održivom razvoju, kako ove regije, tako i šireg društva. Svaka vrsta, pa i ova, ima svoju ulogu u ekosistemu i prirodi. Tako i ova ima tu da je deo lanca ishrane koji omogućava opstanak drugih organizama koji zavise od nje - tvrdi Topić i napominje da se nestankom nekih vrsta narušava prirodni lanac ishrane i sve počinje da se pomera, reakcija postaje lančana.

- Zato je neophodno postojanje čak i "malih" vrsta. Insekti su daleko najbrojnija grupa organizama, preko jedan milion do sada otkrivenih vrsta u svetu, ali upravo grupa insekata ima jednu od najznačajnijih uloga u opstanku drugih vrsta, kao što su na primer vodozemci, ribe, ptice ili sisari. Takođe, grupa insekata je i jedna od najugroženijih u svetu, te svake godine vidimo podatke o drastičnom padu broja ovih populacija. Zato je neophodno da ovi organizmi postoje, kako bi ekosistemi ostali u dobrom stanju - objašnjava Topić.

Ističe da otkrivanje novih vrsta dovodi do boljeg poznavanja područja gde su otkriveni, a to dalje vodi ka većoj zaštiti.

- Što se bolje upoznamo sa ovim područjem, možemo shvatiti kako ono funkcioniše i na koji način njim da se upravlja. Ova vrsta je sada otkrivena za nas, da je tu prisutna i to se nadovezuje na druge značajne rezultate koji nam govore da je zaista ovaj gornji tok reke Neretve jedno od najvrednijih područja u našoj državi. I to nam svakako može pomoći da shvatimo koliko se tu radi o jedinstvenoj prirodi i da je zaštita ovog područja neophodna i da se to mora desiti u bližoj budućnosti - kaže Topić i napominje da je rečni sistem Neretve i te kako ugrožen, a da su najveće pretnje hidroelektrane.

- Sa jedne strane imamo neverovatan biodiverzitet i autohtone vrste organizama, a sa druge postoje mnogi projekti koji bi kumulativno izmenili ovo područje do neprepoznatljivosti. Najveća pretnja su hidroelektrane koje presecaju slobodan tok reka, a zatim nose i čitav niz promena koje na širem području dovode do degradacije staništa i nestanka mnogih organizama. Na području gornje Neretve je trenutno u planu izgradnja 24 hidroenergetska objekta. Reč je o četiri velike hidroelektrane i 20 manjih, ali ne i beznačajnih, jer stvaraju veliku štetu upravo i te "male", kako su na početku nazvane. Na teritoriji Neretve u Republici Srpskoj na području opština Kalinovik i Gacko u planu je sedam elektrana na Neretvi i još četiri na njenim pritokama - ističe Topić.

Kako kaže, realizacijom ovih projekata bi se ovo područje nepovratno degradiralo, te dodaje da je neophodno da se ide u pravcu zaštite i održivog korišćenja ovog područja, kroz koje bi lokalne zajednice, ali i društvo imali mnogo veće benefite.

- Od Vlade RS očekujemo da će, uzimajući u obzir sve navedene činjenice, proglasiti Zaštićeno stanište "Neretva", koje će ujedno biti i površinski najveće zaštićeno područje u RS. Svakako nastavljamo sa našim istraživanjem, pa ćemo i ove godine organizovati sedmodnevni kamp pod nazivom "Sedmica nauke na Neretvi" koji će biti održan od 30. maja do 7. juna. Cilj nam je da još više istražimo ovo područje i da utvrdimo njegovo prirodno bogatstvo jer razumevanje prirode je najbolji način da shvatimo kako njom da upravljamo i budemo u harmoniji, na obostranu korist - istakao je Topić.

(Telegraf.rs)