Hrvatska odredila datum početka odlaganja radioaktivnog otpada na granici sa BiH

Foto: Shutterstock, Pixabay

Tokom 2025. godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u opštini Dvor, a početak rada centra predviđen je za 2026. godinu, rečeno je Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Dosadašnji istražni radovi i merenja na lokaciji ne ukazuju na moguće negativno rešenje u studiji uticaja na okolinu, ali kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekaćemo analizu i interpretaciju sprovedenih istraživanja u sklopu studije, čiji će rezultati biti javno dostupni, saopšteno je iz iz Ministarstva, prenosi Dnevnik.hr.

Preporučujemo

Studija će propisati mere zaštite okoline

Studija će, ističu, propisati mere zaštite okoline kojima se sprečavaju negativni uticaji prilikom rada skladišta radioaktivnoga otpada.

U toku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe dobijanja lokacijske dozvole, a Ministarstvu je predat zahtev za određivanje sadržaja studije uticaja na okolinu.

Tokom marta je sproveden javni postupak određivanja sadržaja studije uticaja na okolinu, koji uključuje prikupljanje mišljenja i komentara javnosti i nadležnih tela Hrvatske i BiH.

U Ministarstvu je u toku analiza dobijenih mišljenja, početak izgradnje centra planiraju tokom 2025, dok je planirani početak rada predviđen za 2026. godinu.

Na lokaciji su završeni istražni radovi i određivanje nultog stanja radioaktivnosti u okolini, u sklopu kojeg je postavljena merna stanica za mjerenje ambijentalne brzine doze.

Postavljene stanice

Seizmološke stanice postavljene su na lokaciji centra, kao i na lokacijama Rujevac i Pobrđani i uključene su u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa Seizmološke službe RH.

Takođe je osiguran prenos podataka u realnom vremenu Seizmološkoj službi u Zagrebu i Republičkom hidrometeorološkom servisu u Banjoj Luci.

Ministarstvo upozorava kako se "nakon sastanaka s BiH stranom može zaključiti da ne postoji ni najmanja spremnost za dokazivanje da projekt neće imati uticaja na okolinu, bez obzira na to što svi stručni argumenti, kao i preliminarni rezultati istražnih radova, ukazuju da ne postoji prekogranični utjecaj tokom redovnog pogona skladišta".

"Najviši sigurnosni standardi"

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je 20. juna na zajedničkoj sednici hrvatske Vlade i Veća ministara BiH poručio da će Hrvatska da primijeni najviše sigurnosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada.

Lokacija odlagališta je na "brdovitom, nenaseljenom području na kojem bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz NE Krško", rekao je Plenković.

Utvrdio je da se radi o otpadu "koji vrlo malo zrači", poput zaštitne odeće, rukavica, krpa i slično, a neće se skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, koje pripada visokom radioaktivnom otpadu.

- Kad bi neko stajao 365 dana, 24 sata ispred zida tog odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo znatno manje od bilo kakvog zračenja za vreme leta iz Evrope u Ameriku - rekao je Plenković.

Na pitanje o odabiru lokacije odlagališta i blizini granice s BiH, premijer je istakao da odluku o tome Hrvatska donosi autonomno.

Ali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac iz redova SNSD-a najavio je da će tražiti podršku EU-a za pronalazak nove lokacije odlagališta.

Košarac smatra da je lokacija odlagališta neprihvatljiva jer će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva i pozvao je da se nađe treća lokacija.

Rekao je kako ekspertni tim BiH "nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane", a Slovenija i Mađarska podržavaju bosanskohercegovačke napore.

Košarac je takođe zatražio sastanak s visokim predstavnikom za spoljnu i sigurnosnu politiku EU-a Žozepom Boreljom kako bi izrazio protivljenje nameri Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na samoj granici s BiH.

I predsednik RS Milorad Dodik optužio je Plenkovića da neistinitim tvrdnjama pokušava da opravda gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poručio kako će o rešavanju tog pitanja zavisiti budući odnosi BiH i Hrvatske.

I Dvor protiv centra za radioaktivni otpad

Načelnik Opštine Dvor Nikola Arbutina izjavio je za Hinu da su svi u njegovoj opštini protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Dvoru.

- Opštinsko Veće dvaput je reklo da je protiv, građani su rekli da su protiv i ja sam kao načelnik protiv - poručuje Arbutina.

Kaže kako svaki građanin u Dvoru, celoj Hrvatskoj i svetu ima isti stav u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada, a on osobno smatra da se za otpad treba pobrinuti na mestu nastanka, u Nuklearnoj elektrani (NE) Krško.

Arbutina ističe da su u strategiji razvoja Opštine Dvor malo i srednje poduzetništvo, ekološka poljoprivreda i turizam, pa zašto svoj potencijal ne bi iskoristili za ekološke proizvode, koji su skuplji od konvencionalnih.

Iako im obećavaju rentu, Arbutina pita ko će im platiti to što se već osam godina o njihovom području priča kao o mestu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

- Ko će kupiti vikendicu pored Une, ko će kupiti zemljište ili ekološki proizvod? - ogorčen je načelnik Dvora.

Ministarstvo najavljuje donošenje Uredbe

U međuvremenu, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ne posustaju, nego nastavljaju aktivnosti kojima nastoje da uvere sve neverne Tome da centar neće biti štetan za lokalno stanovništvo i okolinu.

Prošle je godine u Dvoru otvoren infocentar kao i drugi u Tehničkom muzeju u Zagrebu, sprovedeno je nekoliko konkursa za nevladine organizacije koje deluju na području Dvora.

Fond izdaje mesečne publikacije o svim novostima koje su u vezi sa uspostavljanjem centra, a završena je i izrada agroekološke studije za područje Dvora.

U saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije u toku je sprovođenje niza preventivnih programa za meštane Dvora, kažu u Ministarstvu i najavljuju skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici.

- Sve te aktivnosti deo su nastojanja Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško da se poveća prihvatljivost projekta za lokalnu zajednicu. Verujemo da će u tom smislu pozitivan korak biti i skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici - ističu u Ministarstvu.

(Telegraf.rs)