Hrvatski biskupi čestitali papi Lavu XIV: Nisu propustili priliku da spomenu Stepinca

Hrvatska biskupska konferencija uputila je danas čestitku papi Lavu XIV u kojoj uz iskaz odanosti i vernosti, izdvaja i da je poglavar Rimokatoličke crkve izabran na dan rođenja Alojzija Stepinca što, kako navode, vide kao znak da će mu pontifikat, poput Stepinčevog svedočanstva, biti svetionik nade u vremenima iskušenja.

U čestitki u kojoj se hrvatski biskupi papi obraćaju uobičajeno sa "Sveti Oče" navode da "večna Božja mudrost u radosti poigrala dopustivši da dan Vašega izbora bude na rođendan blaženoga Alojzija Stepinca, pastira koji je u teškim vremenima ostao čvrsta stena vere, mučenik savesti i svedok istine, koji je znao pokazivati ljubav ne popuštajući zlu".

Preporučujemo

To, kažu, vide kao znak da će papin pontifikat, poput Stepinčevog svedočanstva "biti svetionik nade u vremenima iskušenja, glas savesti u epohama zbunjenosti i utvrda vernosti u danima razlučivanja".

Alojzije Stepinac, kojeg je Rimokatolička crkva 1998. godine progasila za blaženog, što je jedan od koraka do proglašenja za svetog, u srpskoj javnosti je poznat kao čelnik "Crkve u Hrvata", odnosno nadbiskup zagrebački iz vremena Nezavisne Države Hrvatske, 1941-1945.

Stepinac se kao zaštitnik hrvatske crkve priklonio vrhu NDH na čelu sa Antom Pavelićem tako što se uključio u fundamentalne strukture režima - vojsku, kao vikar, i Hrvatski sabor, kao njegov član.

Oktobra 1946, zagrebački sud osudio je Stepnica na 16 godina zatvora i prisilnog rada i na gubitak političkih i građanskih prava. Proveo je pet godina u zatvoru Lepoglava. Na samom kraju 1951. godine pušten je iz zatvora iz zdravstvenih razloga i od tada se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, Jastrebarsko, nedaleko od Zagreba, gde je i preminuo.

Stepinac je sredinom aprila 1941. pozdravio obrazovanje ustaške tzv. NDH. Pošto je 10. aprila ona proglašena, Stepinac je samo dva dana potom posetio Slavka Kvaternika tadašnjeg vojskovođu NDH, s namerom da bi mu čestitao obrazovanje ustaške države, a potom je podsetio i poglavnika Antu Pavelića.

Ovi njegovi susreti jasnog opredeljenja dogodili su se pre formalne kapitulacije vojske Kraljevine Jugoslavije 17. aprila. Ubrzo potom, 28. aprila, Stepinac je sveštenstvu čestitao obrazovanje NDH i nalaže održavanje svečanih bogosluženja u znak zahvalnosti zbog obrazovanja te takozvane države.

Imajući u vidu da je u NDH izvršen strahovit masovni zločin, odnosno genocid, nad Srbima kao i Jevrejima, te da je ogroman broj Srba pokršten, odnosno pokatoličen, u čemu je učestvovao i Stepinac, Srbi ga doživljavaju kao deo ustaškog režima NDH.

(Telegraf.rs/Tanjug)