
Evo šta je guglao napadač na školu Prečko pre jezivog zločina! Napad planirao mesecima, o jednom i dalje ćuti
Nikakva trajna psihička oboljenja okrivljenog nisu bila motiv da u osnovnoj školi Prečko, decembra prošle godine, počinio nezapamćen zločin u Hrvatskoj, već se radilo o delima osobe koja je bila potpuno svesna svojih postupaka, koja je delovala s direktnom namerom i zločin ranije isplanirala, možda čak i godinu dana unapred.
Ovo su zaključci istrage Županijskog državnog tužilaštva u Zagrebu o napadu na školu, u kojoj je napadač, naoružan noževima, u jutarnjim satima ušao u školu i počeo da nasumično ubada malu decu. Tom prilikom je jedno dete ubio, dok je više dece ranjeno. Među povređenima je i učiteljica koja je pokušal da ga zaustavi.
U ponedeljak je, nešto više od pola godine nakon napada, tužilaštvo podiglo optužnicu protiv 20-godišnjeg L. M., optuživši ga za teško ubistvo deteta na posebno okrutan ili podmukao način, četiri pokušaja teškog ubistva deteta i učiteljice, kao i za 50 krivičnih dela povrede prava deteta, odnosno izazivanja teške traume kod ostale dece koja su bila svedoci njegovog krvavog napada.
Reč je o krivičnim delima od kojih neka pojedinačno, a svakako zbirno, po hrvatskom zakonu nose maksimalnu jedinstvenu kaznu od 50 godina zatvora.
"Podignutom optužnicom okrivljeni se tereti da je 20. decembra 2024. godine u 9.32 sati, u vreme nastave, došao do jedne osnovne škole na području Zagreba s unapred stvorenom namerom da liši života decu i zaposlene u školi, svestan da se radi o deci niskog hronološkog uzrasta koja nisu u stanju da mu se fizički odupru", navelo je državno tužilaštvo u saopštenju o podizanju optužnice.
Na svim ispitivanjima nakon hapšenja, L. M. se branio ćutanjem, doslovno ne rekavši istražiteljima nijednu reč kojom bi makar približno objasnio motive zbog kojih je krenuo u svoj krvavi pohod, piše Jutarnji.

Upravo zbog toga se nakon napada spominjala mogućnost da je zločin počinio u stanju psihičkog rastrojstva. Međutim, istraga, a pre svega sprovedeno psihijatrijsko veštačenje, tu mogućnost je – bar za sada – isključilo. Veštaci su zaključili da je L. M. u trenutku izvršenja dela bio uračunljiv, doduše smanjeno, ali ne bitno. Reč je o kvalifikaciji koja u suštini govori da je iz samo njemu poznatih razloga, svestan svojih postupaka, odlučio da uđe u školu punu dece i nasumično ih ubada nožem.
Iako su psihijatri, na osnovu ranije anamneze okrivljenog, videli da je pokazivao znake depresije i graničnog poremećaja ličnosti, zaključili su da to nije bilo odlučujuće za njegove postupke, već da su oni zavisili od njegove slobodne volje. Takođe, istražitelji su, pretražujući njegov računar, otkrili da je unazad godinu dana pretraživao pojmove poput različitih modela noževa, japanskih samurajskih mačeva, ali i masakra, napada na škole i slično.
Najviše ga je interesovao napad koji se dogodio u američkoj osnovnoj školi Sandy Hook, kada je u decembru 2012. godine napadač, takođe dvadesetogodišnjak, vatrenim oružjem ubio 26 ljudi, uglavnom dece.
Od ukupno ubijenih 26 osoba, 20 je bilo dece uzrasta 6 i 7 godina, dok su ostali bili zaposleni u školi. Masakr u Sandy Hooku smatra se najsmrtonosnijim u istoriji napada na bilo koju osnovnu školu u SAD-u, te su nakon njega uvedene pojačane mere zaštite u školama, kao što su i nakon napada na OŠ Prečko kod nas u školama uvedeni zaštitari.
(Telegraf.rs)
Video: Napad na policiju kod Vukovog spomenika
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.