
Pogledajte video: Hrvati su 10 godina gradili ovaj most, a na kraju su otkrili da se delovi ne uklapaju
U Hrvatskoj, u veoma stenovitom području, dva građevinska tima godinama su radila na povezivanju dva dela mosta preko reke Cetine, ali to im nikada nije uspelo.
Kopali su tunele "Omiš" i "Komorjak"" u stenovitim liticama na 70 metara nadmorske visine i jedan po jedan sastavljali čelične delove, ali su se dve polovine mosta našle u trodimenzionalnoj neusaglašenosti koja je inženjere dovela do očaja i izazvala lanac katastrofalnih posledica.
Most nije bio poravnat ni vertikalno, ni horizontalno, niti duž glavne ose. Trostruka greška kao da je osudila ceo projekat da postane najskuplji spomenik evropskoj inženjerskoj nesposobnosti, kako je to opisala Mariolina Ravioli.
Stručnjaci iz industrije procenjuju da greške ove veličine pogađaju manje od 2% velikih infrastrukturnih projekata, što čini hrvatski slučaj izuzetkom.
Kako je to uopšte bilo moguće?
Prvo, kašnjenja. Kada vam je potrebno više od deset godina da izgradite most, svi materijali počinju da se ponašaju nepredvidivo. Čelik se deformiše usled temperaturnih kolebanja, merenja postaju neprecizna zbog habanja instrumenata, a ono što su na početku bile mikroskopske greške u proračunima, prerastaju u nepremostive probleme u poravnanju.
Situaciju je dodatno pogoršao i nedostatak finansiranja: novca je ponestalo, radovi su obustavljeni, konstrukcija je mesecima bila izložena vremenskim uslovima, a kada su radovi konačno nastavljeni, sve se promenilo.
"Hirurško" rešenje
Umesto da odustanu i milijarde evra koje je projekat koštao otpišu kao izgubljene, Hrvati su se odlučili za korišćenje hidrauličnih dizalica koje mogu da pomeraju ogromne mase sa milimetarskom preciznošću.
Korišćena tehnika podrazumevala je ugradnju niza sinhronizovanih hidrauličnih dizalica, od kojih je svaka mogla da primeni kontrolisanu silu na određene delove mosta. Kroz postepeno i stalno kontrolisano pomeranje, dve polovine mosta su bukvalno "masirane" dok nisu bile savršeno poravnate.
ovaj most je uprkos nedostacima koji su ispravljeni pušten u upotrebu u maju prošle godine.
(Telegraf.rs/Blic)
Video: Kosovska postala dvosmerna?
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Dodaj ne driblaj
Pustite vi hrvate, šta bi sa nadstrešnicom?
Podelite komentar
Mario
Jel noguce da je ovo objavljeno? Jel stvabro moguce da se nitko nije informirao o mostu koji vec 2 godine postoji i kojim se auti voze?
Podelite komentar
Buzga
To su gluposti sto pisete ,taj most radi na principu samo stelajuci sto znaci da ima protiv tegove na krajevima ,tako da se Sam moze precizno nastelovati ,strucnjaci znaju kako da ne objasnjavam
Podelite komentar