ZABRINJAVAJUĆE I dalje negativan prirodni priraštaj u Crnoj Gori: Povećava se broj preminulih

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori ponovo je u minusu. Podaci MONSTAT za prvih pet meseci 2025. pokazuju da se broj umrlih povećava, A novorođenih opada. Demografi tvrde - nista novo, samo nastavak dugogodišnjeg trenda, prenosi RTCG.

"Negativan prirodni priraštaj svakako predstavlja ozbiljan problem demografski Crne Gore i prosto je nešto što se dešava u dužem vremenskom periodu, jer su vrednosti prirodnog priraštaja u Crnoj Gori decenijama u padu i nisu nikakvo iznenađenje", kaže Mileva Brajušković-Popović iz Direktorata za demografiju.

Preporučujemo

Najveći pad prirodnog priraštaja beleže: Pljevlja, Bijelo Polje, Plužine - opštine koje već decenijama gube stanovništvo, prirodno ili iseljavanjem.

"Od 2020. do 2023. godine iz Crne Gore odselilo preko 15.000 državljana Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori. Dodatno možemo videti da i nekih preko 60.000 državljana Crne Gore nije popisano, što ukazuje da oni ne žive u Crnoj Gori. To je deo stanovništva koji sa sobom odnosi reproduktivni potencijal, ekonomski, društveni i na kraju imamo ovu posledicu o kojoj mi danas razgovaramo, a to je pad prirodnog priraštaja, 18 od 25 opština", kaže Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa.

Kao odgovor na sve izraženije demografske probleme, osnovan je Direktorat za demografiju. Cilj je izrada održive strategije.

"U demografiji nema brzih rezultata i nema brzih mera. Zaista nam je cilj da napravimo mere koje će dati dugoročne demografske rezultate, a ne kratkoročne političke rezultate", kaže Mileva Brajušković-Popović.

"Pitanje populacije i svih problema sa kojima se suočava naše društvo, prevazilazi jedan direktorat, jedno ministarstvo, to je pitanje vizije razvoja države. Prvi i osnovni korak je da promenimo način donošenja odluka, kao i one koji donose odluke koje ubrzavaju odlazak našeg stanovništva", Gordana Radojević.

Kako bi povećala broj novorođenčadi, država je povećala izdvajanja. Isto su uradile i opštine. Za bebe najviše izdvaja Žabljak - 700 evra, Cetinje, Plužine, Herceg Novi, Tivat i Budva daju po 500 evra za najmlađe. Najmanje izdvajaju Danilovgrad i Ulcinj. Ali, sve su prilike, da ni ovakav podsticaj ne pomaže.

"Demografi su skloni da ih nazovu gašenjem požara u negativnim demografskim trendovima. One kao takve ne mogu da daju rezultate, nisu dale rezultate nigde, pa neće dati rezultate ni u Crnoj Gori. Jer da su ove mere davale rezultate, podaci bi bili bolji, a ne sve gori gori", navodi Popović - Brajušković.

"Ne treba nas plašiti činjenica da će Crna Gora ostati bez stanovništva, ali treba nas zabrinuti činjenica da će ostati bez državljana Crne Gore i autohtonog stanovništva, ali svakako u budućnosti ovu zemlju će naseljavati, kao što već to i sada čine stranci".

Demografski oporavak neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna, sveobuhvatna državna politika, usklađena između institucija, lokalnih samouprava i zajednice.

"Treba da težimo stvaranju jakih institucija koje će da podržavaju porodice sa decom, a ne da majčinstvo bude limitirajući faktor za profesionalni razvoj žene", ističe Brajušković - Popović.

"Prvi i osnovni korak je da promenimo način donošenja odluka, kao i one koji donose odluke koje ubrzavaju odlazak našeg stanovništva", kaže Gordana Radojević.

Negativan prirodni priraštaj je samo posledica, kažu sagovornici, uzroci su mnogo dublji. I upravo tu leži zadatak za sve u sistemu, jer podaci pokazuju da vremena za odlaganje nema.

(Telegraf.rs)