Jadranskom moru preti zamena vrsta: Sardinu može spasiti samo jedno

U delti Neretve poslednjih godina sve je više morskih vrsta koje tu nikada ranije nisu postojale - plavi rak, invazivne alge i riba vatrenjača. Umesto jegulja, žaba i domaćih riba, ribari u mrežama sve češće nalaze "strance" koji ugrožavaju prirodnu ravnotežu.

- Umesto jegulje, žabe ili cipola, danas se love vrste koje nikada ranije nisu živele u Neretvi. Promene se vide i u Jadranu, gde se pojavljuju ribe koje su ranije živele samo u tropskim morima - objašnjava ihtiolog Alen Soldo.

Preporučujemo

Glavni uzrok su klimatske promene - more se zagreva, salinitet raste, a nove vrste nemaju prirodne neprijatelje. Još 2021. godine Soldo je zatražio dozvolu za neograničen izlov opasnih invazivnih vrsta poput plavog raka i vatrenjače. Administracija nije reagovala, pa je riba lava, koja ima snažan otrov, danas stalni stanovnik Jadrana.

Pored riba, pojavljuju se i nove alge. Smeđa alga Stypopodium schimperii, prvi put primećena 2020. godine kod Visa, sada prekriva morsko dno oko Komiže i potiskuje domaće vrste. Sličnu štetu ranije je pravila tropska alga Caulerpa taxifolia, koja se kasnije povukla iz nepoznatih razloga.

Ribari beleže i drastičan pad ulova sardine - nekada ih je u kilogramu bilo oko 24, a danas i do 70, što znači da su primerci sve manji i mlađi.

- Upravljanje ribolovom kod nas je zastarelo. Ribolov treba odmah obustaviti čim prosečna veličina ribe padne. To je jedini način da spasimo sardinu - upozorava Soldo.

Aljoša Duplić iz Ministarstva zaštite prirode ističe da problem nije samo u klimatskim promenama, već i u zagađenju, uništavanju obale i prekomernom ribolovu. Kroz Sueski kanal u Jadran su ušle stotine vrsta iz Crvenog mora, od kojih neke postaju invazivne i opasne i za ljude.

Stručnjaci predlažu uvođenje strogih zaštićenih zona bez ribolova, ronjenja i turizma, što se pokazalo uspešnim u Jabučkoj kotlini. Hrvatska je povećala površinu zaštićenog mora na 32%, ali upozoravaju da zaštita „na papiru“ nije dovoljna - potrebni su nadzor, edukacija i brza reakcija.

(Telegraf.rs/Večernji)