"Rekli su mi da fetus bacim u WC ili kantu za smeće!" Užasna ispovest devojke posle pobačaja u bolnici u Zadru

Jedna od pet žena u Hrvatskoj doživi spontani pobačaj u prva tri meseca trudnoće, često bez jasnog ili očiglednog razloga, piše Index.hr. Učestalost spontanih pobačaja iznosi oko 15 odsto svih klinički prepoznatih trudnoća. Deo statistike je i jedna devojka koja je spontani pobačaj imala u zadarskoj bolnici.

Svoje iskustvo podelila je anonimno, jer deo porodice nije znao za trudnoću zbog njenog ranog stadijuma, ali i zbog traumatičnog iskustva koje je imala nakon samog čina pobačaja te zbrinjavanja fetusa.

Preporučujemo

Prilikom redovne kontrole u 12. nedelji trudnoće saznala je da je srce prestalo da kuca. Plod je bio dan ili dva manji jer je srce stalo da kuca u tom periodu. Imala je izbor između kiretaže ili medikamentoznog abortusa, od čega je, dodaje na njenu nesreću, izabrala abortus podstaknut tabletama.

"Dobila sam isti taj dan tablete za kući i da dođem za dva dana u bolnicu oko 9 sati uz uputstva i objašnjenja kako će se razvijati dalji tok. Dolaskom u nedelju, dva dana nakon, na odeljenje me primaju ljubazne sestre koje mi daju preostale tablete i brufen. U međuvremenu doktor odrađuje još jedan UZ kao potvrdu i govori da ako osetim u nekom trenutku kao da mi je nešto ispalo, da obavezno javim. Do tog trenutka je sve bilo u redu, ali onda sledi negativan rasplet događaja", govori pacijentkinja te nastavlja:

"Nakon što mi je ispao veliki hematom, za nekoliko minuta bez bolova osetila sam da izlazi još nešto. U toaletu sam tada videla da se radilo o celom fetusu od otprilike 8 cm. Fetus je ostao u ulošku, koji sam skinula i odložila sa strane, a zatim sam otišla u sestrinsku sobu i ispričala šta se dogodilo. Na pitanje sestara gde je fetus i da li je ispao u wc, odgovorila sam da je u ulošku i da ne znam šta da uradim s njim. Nakon kraće tišine, rečeno mi je da ga bacim u wc ili u kantu pored. Bila sam zgrožena jer se radilo o običnoj kanti za komunalni otpad, prepunoj boca, opušaka i ubrusa, u kojoj se našlo i moje dete", kazala je pacijentkinja čiji su podaci poznati redakciji.

Bolnica: Nudimo izbor na ukop ili zbrinjavanje

U Hrvatskoj ne postoji jasno propisan zakon na nacionalnom nivou koji posebno uređuje detaljan postupak zbrinjavanja fetusa nakon spontanog pobačaja, osim opštih pravila o zbrinjavanju medicinskog otpada i slanja uzoraka na patohistološku obradu.

Prema pravilu iz medicinske prakse i etičkog kodeksa, bolnice su dužne prema zahtevu roditelja omogućiti pokop fetalnih ostataka, ali takva praksa zavisi od bolnice i uslova.

U praksi postoji "siva zona" – postupci često zavise od pojedinačnih slučajeva, volje roditelja, komunikacije sa zdravstvenim osobljem i pravnih regulativa, što znači da dostupnost opcija i jasnoća informacija varira od bolnice do bolnice.

Iz zadarske bolnice odgovorili su kako nisu imali prijavu za određeni slučaj te su pojasnili kako se sprovodi zbrinjavanje fetusa.

"U odnosu na sam postupak medikamentoznog prekida trudnoće, uvek se pre samog postupka pacijentkinjama objašnjava način i tok prekida trudnoće. Pacijentkinjama se obavezno daje i pisana obavest o preporučenom dijagnostičko-terapijskom postupku sa detaljno opisanim koracima. Zbrinjavanje se vrši u zavisnosti od stanja u kojem se nalaze ostaci ploda, a što zavisi od stepena trudnoće. Za veći plod se dodatno potpisuje 'Saglasnost za zbrinjavanje posmrtnih ostataka pobačenog ploda' te se u skladu sa protokolom ustanove isti odnosi na Odeljenje patologije i cistologije i zbrinjava u skladu sa zakonskim propisima. U takvim slučajevima pacijentkinjama se nudi izbor ukopa ili zbrinjavanja sa ostalim medicinskim otpadom i to upravo zato što ga zakonski propisi kao takvog definišu. Ako pacijentkinja preuzima plod preko odabranog pogrebnog preduzeća za ukop u porodičnu grobnicu ili na Gradskom groblju, a to se pretežno događa iz verskih razloga, preuzimanje se evidentira i prati protokol. Ako se radi o manjim produktima začeća (tečni sadržaj), isti se zbrinjavaju na propisan način", poručili su iz zadarske bolnice.

Ministarstvo: Odlaganje u komunalni otpad nije dozvoljeno

Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj se u poslednjih pet godina povećao broj pobačaja i prekida trudnoće. Tako je 2020. godine zabeleženo oko 7.400 pobačaja, dok je prošle godine taj broj porastao na 8.130.

Kada su u pitanju spontani pobačaji, njihov broj je varirao poslednjih pet godina, a u 2024. godini registrovano je oko 1.500 spontanih pobačaja, od kojih je 38 prijavljeno u zadarskoj bolnici.

Iz Ministarstva zdravstva rekli su kako je postupanje u slučaju prekida trudnoće uređeno Zakonom o zdravstvenim merama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju dece, dok se Zakonom o gospodarenju otpadom određuje da se patološki otpad mora sakupljati i zbrinjavati na poseban način.

"Odlaganje u komunalni otpad ili putem sanitarnih čvorova nije dozvoljeno niti predviđeno propisima, te pojedinačni slučajevi koje navodite predstavljaju nepravilnosti koje nisu u skladu sa važećim standardima.

Bolnice prema internim procedurama omogućuju različite oblike zbrinjavanja, no bez obzira na odabrani model, medicinsko osoblje je dužno pacijentkinji pružiti jasne i potpune informacije o samom postupku i njegovim posledicama, uključujući i objašnjenje načina daljeg postupanja s fetusom ili tkivom", rekli su iz ministarstva.

Hrvatska nema nacionalni protokol

Nacionalni protokoli o zbrinjavanju fetusa postoje u nekoliko evropskih zemalja koje imaju jasno definisane smernice i zakone.

U Ujedinjenom Kraljevstvu postoje smernice koje nalažu da ostaci fetusa nakon pobačaja ne smeju biti tretirani kao običan medicinski otpad, već se ženama nude tri opcije: zajednički pokop, kremacija ili privatno organizovani pokop. Nacionalne smernice imaju i Nemačka, Švedska i Irska, dok u Hrvatskoj to nije slučaj.

"Smatram da je krajnje vreme da se u Hrvatskoj uspostavi nacionalni protokol koji će jasno regulisati postupanje u ovakvim situacijama, uz obaveznu edukaciju medicinskog osoblja o komunikaciji sa pacijentkinjama koje prolaze kroz traumatičan gubitak.

Nažalost, slučajevi poput ovog iz Zadra nisu izolovani, već ukazuju na ozbiljan nedostatak jasnih protokola i komunikacije u zdravstvenom sistemu kada je reč o zbrinjavanju fetusa nakon spontanog pobačaja.

Pacijentkinje u ovakvim slučajevima imaju pravo na jasnu i pravovremenu informaciju o postupku zbrinjavanja fetusa, kao i vrlo važnu psihološku podršku i savetovanje", naglasila je Jasna Karačić Zanetti iz Udruge prava pacijenata.

Psihološka savetovališta i online grupe podrške, poput Centra za reproduktivno mentalno zdravlje, pružaju savete i emocionalnu podršku nakon spontanog pobačaja.

Deo bolnica i udruženja, kao što su RODA i prostor "Centar za život", takođe nude informacije i podršku o pravima i mogućnostima nakon gubitka trudnoće. Sve žene imaju zakonsko pravo biti jasno i stručno informisane i dobiti svu medicinsku dokumentaciju.

(Telegraf.rs/Index.hr)