Poznato šta je trebalo da se gradi na placu gde je izgorela zgrada Vjesnika u Zagrebu

Planovi za kompleks Vjesnikovog nebodera, koji je ove nedelje izgoreo u požaru, ponovo su postali aktuelni. Stručnjaci uglavnom ističu da je obnova preskupa, dok rušenje otvara mogućnost izgradnje novog kompleksa, što je bila i tema studije izrađene još 2012. godine.

Dokument "Studija prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik u Zagrebu", kako je potvrđeno Hini, predstavljen je suvlasnicima tog kompleksa pre 13 godina. Tada je procenjena vrednost objekta iznosila oko 80 miliona evra, a studija je prikazivala mogućnosti izgradnje u slučaju postizanja dogovora, uknjiženja vlasništva u predloženim površinama, formiranja zajedničke parcele i pronalaska zainteresovanog investitora.

Preporučujemo

U vreme izrade studije, na osnovu dogovora suvlasnika, pravo na 60,96 odsto vlasništva nad kompleksom Vjesnik imali su država i tada još postojeća štamparija Vjesnik d.d. Allegheny Financial imao je 11,95 odsto, Styria preko Večernjeg lista 10,89 odsto, a Tisak u sklopu Agrokora Ivice Todorića 10,96 odsto vlasništva. Ostatak je pripadao manjim suvlasnicima.

Suvlasnicima je tada predstavljena i studija, poverena preduzeću Stimar, a izrađena u birou Urbane tehnike. Prema tom dokumentu, na Vjesnikovoj parceli od 32.435 kvadratnih metara bila je predviđena izgradnja poslovno-stambenog prostora od čak 260.000 kvadratnih metara — gotovo šest puta više od dosadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na oko 17.000 kvadrata izgrađene površine.

Studija nepoznata široj i stručnoj javnosti

U studiji, koja je ostala nepoznata i široj i stručnoj javnosti, bile su predstavljene četiri skice budućeg uređenja poslovnog kompleksa.

Ukratko, kako otkriva Hina, od postojećeg kompleksa bio je predviđen ostanak samo Vjesnikovog nebodera, dok se planiralo rušenje dvorišnih zgrada i pres-centra (zgrade bivših redakcija Večernjeg lista, Vjesnika i Sportskih novosti na Slavonskoj aveniji).

Prostorom bi dominirali, u zavisnosti od varijante, neboderi od 25 do 34 sprata. Predloženi neboder od 34 sprata, kako potvrđuju stručnjaci, bio je najviša ikad planirana zgrada u Zagrebu i bio je predviđen u glavnoj — varijanti A — pomenute studije.

Vredno je pomenuti i da se u vreme izrade studije odlučivalo i o izgradnji nebodera Tower 123 na zagrebačkoj Trešnjevci prema planu Allegheny Financiala, koji je trebalo da ima 32 sprata. Međutim, do realizacije projekta nije došlo jer ga je Grad Zagreb stopirao.

Odnosi vlasništva nad kompleksom Vjesnika od izrade studije nisu se značajno promenili, ali su akcije Styrije i Agrokora, odnosno Tiska, preuzele firme VLM Cvjetno i FNG Nekretnine. Država je, preuzimanjem udela propale štamparije Vjesnik, učvrstila svoje većinsko vlasništvo nad kompleksom, piše Jutarnji.

Ipak, od predložene gradnje nije bilo ništa, iako je Opštinski građanski sud u Zagrebu 2015. usvojio zajednički predlog tada postojeće štamparije Vjesnik d.d., Večernjeg lista, Tiska i Allegheny Financiala za podelu i uknjiženje vlasništva nad nekadašnjim prostorom NIŠPRO Vjesnika.

"Projekat Vjesnik" najavljen i u Planu upravljanja državnom imovinom 2015.

Prema tom sudskom rešenju, bila je usvojena zajednička prijava za formiranje jedinstvene katastarske parcele i podelu vlasništva nekretnina bivšeg Vjesnika.

Međutim, nikada nije došlo do najavljenog otkupa udela od strane države, iako je više puta isticano da država ima nameru da otkupi preostale delove nekretnine, posebno nakon što je u Planu upravljanja državnom imovinom 2015. najavljen i "Projekat Vjesnik". Glavni cilj projekta bio je "sticanje nekretnina u svrhu smeštaja organa državne uprave".

S druge strane, o studiji koja je nudila više varijanti izgradnje u okviru Vjesnikovog kompleksa nikada nije izdato zvanično saopštenje nijednog od suvlasnika.

Prema rečima jednog od bivših predsednika uprave Vjesnika d.d., dokument je izrađen još tokom mandata prethodnih uprava, pre 2012, i o njemu je trebalo da odlučuje isključivo novi vlasnik kompleksa.

U Društvu arhitekata Zagreba (DAZ) naknadno su potvrdili da ni struka nije bila upoznata sa studijom. Prema rečima bivšeg predsednika DAZ-a Tea Budanka, predložena izgradnja činila se potpuno besmislenom na prvi pogled, imajući u vidu veliki broj praznih poslovnih prostora i objekata u Zagrebu.

(Telegraf.rs)