Spomenik Nikoli Tesli sklanjaju iz centra Zagreba?

Spomenik Nikoli Tesli već dvadeset godina se nalazi u centru Zagreba, a najava njegovog potencijalnog vraćanja u park Instituta Ruđer Bošković (IRB) otvara pitanje da li će građani i turisti koji svakodnevno prolaze Teslinom ulicom ostati bez spomena na jednog od najpoznatijih svetskih naučnika.

Povodom obeležavanja 83. godišnjice Tesline smrti, prošle nedelje kod njegovog kipa položeni su vijenci. Izaslanik direktora Instituta Ruđer Bošković, Karolj Skala, tada je rekao da je sa Gradom Zagrebom postignut dogovor o premještanju kipa nazad na Institut, te da se vraćanje spomenika može očekivati najverovatnije tokom ove godine.

Preporučujemo

Međutim, pokazalo se da je izjava bila preuranjena. IRB je podneo molbu Gradskom uredu za izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu za povratak kipa, ali konačna odluka još nije donesena.

Spomenik Nikoli Tesli delo je hrvatskog vajara Ivana Meštrovića. Pre toga, Meštrović je napravio spomenik slavnom fizičaru i filozofu Ruđeru Boškoviću, koji je postavljen u krugu Instituta za nuklearnu fiziku, danas Instituta Ruđer Bošković.

Slijedom toga je 1956. godine Ivan Meštrović ponudio da napravi i spomenik Nikoli Tesli. Time je želeo da uspostavi jedinstvenu spomeničku celinu koja simbolički povezuje prirodne i tehničke nauke kroz dve ključne figure, Boškovića i Teslu, i upravo se ovaj spomenički par smatra njegovim poklonom Institutu“, kažu iz IRB-a.

Tako je bilo do 2006. godine, kada je povodom 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle, odlukom Grada, kip premješten u Donji grad, u ulicu koja nosi Teslino ime. Ta odluka naišla je na negodovanje stručnjaka koji su upozoravali da se spomenik svojim dimenzijama ne uklapa u centar grada, a osim toga, razdvaja se Meštrovićev par, piše Index.

Mogućnost da se Tesla vrati tamo gde je prvobitno zamišljeno, otvara pitanje da li će tabla sa imenom „Ulica Nikole Tesle“ ostati jedini spomen slavnom naučniku u centru Zagreba, s obzirom na to da se Institut Ruđer Bošković nalazi u blizini Mirogoja, gde prolazi znatno manji broj ljudi.

Replika spomenika ili novi spomenik Tesli?

"Najbolje rešenje je replika ovog spomenika ili neki drugi spomenik Nikoli Tesli, kako bi bili zadovoljni i Grad Zagreb i Institut Ruđer Bošković, uz saglasnost porodice Meštrović. Verujemo da ovakve teme treba da ujedinjuju građane, struku i institucije oko zajedničkog cilja, a to je očuvanje i dostojno predstavljanje naše baštine", rekla je predsednica Udruženja "Nikola Tesla - Genij za budućnost", Dragica Mihajlović.

Međutim, Institut Ruđer Bošković ističe Ugovor o ustupanju poseda spomenika, koji su IRB i Grad Zagreb sklopili u julu 2006. godine.

"Navedenim ugovorom, Institut ustupa Meštrovićev spomenik Gradu kako bi se postavio na odgovarajuću lokaciju u centru grada. Ugovorom je Institut zadržao pravo vlasništva, a Grad Zagreb se obavezao da od zakonskih naslednika autora spomenika Ivana Meštrovića ishoduje saglasnost za drugi odljev spomenika Nikoli Tesli, koji bi bio postavljen u parku Instituta. Međutim, saglasnost nije dobijena", napominju iz IRB-a.

Meštrović bio protiv umnožavanja svojih skulptura

Meštrović je bio izričito jasan u vezi sa umnožavanjem i premještanjem njegovih javnih spomenika, napominju iz Muzeja Ivana Meštrovića (MIM). Kao primer navode pismo književniku Milanu Ćurčinu iz 1958. godine, u kojem Meštrović navodi da original u gipsu treba uništiti, jer je dovoljno da postoji jedan odljev u bronzi na javnom mestu u Zagrebu.

"S ovim će mi biti ušteđena eventualna napastovanja da traže replike za neko drugo mesto, što ja ne želim", stoji u pismu, što jasno pokazuje da je autor bio svestan opasnosti od razbijanja koncepcije premještanjem ili umnožavanjem skulptura, te da je takvu praksu izričito odbijao.

Isto je mišljenje Meštrović izrazio i tri godine ranije za Boškovićev spomenik, kada je predlagao uništenje sadrenog modela spomenika Ruđeru Boškoviću nakon lijevanja u bronzi, kako bi delo postojalo isključivo kao jedinstveni, trajno postavljeni javni spomenik.

Zbog toga, replika spomenika nije opcija, ali neki drugi Teslin spomenik može biti postavljen, ukoliko se Meštrovićev kip zaista preseli nazad na Institut.

"S obzirom na to da su građani Zagreba već navikli na spomenik Tesli u centru grada, na spoju Masarykove i Tesline ulice, smatram da bi bilo potrebno raspisati urbanističko-umetničko rešenje za postavljanje spomenika Tesli na tom mestu", rekla je direktorka Tehničkog muzeja "Nikola Tesla", Markita Franulić.

Ona je dodala da postoji i kip Nikole Tesle iz 1954. godine, koji je izradio Velibor Mačukatin i koji se nalazio u krugu fabrike Radioindustrija Zagreb u Božidarevićevoj ulici. Iako se ne zna gde se kip trenutno nalazi, mogao bi biti opcija za zamenu Meštrovićevog spomenika.

Predsednica Vijeća gradske četvrti Donji grad, Marija Krnić, podržava urbanističko-umetničko rešenje za Teslin spomenik.

"Ukoliko se preseljenje dogodi, želimo da praznina bude popunjena i da prostor ponovo bude smislen. Potrebna je javna rasprava koja bi uključila struku i građane, a ne stihijski postupak", rekla je Krnić.

Vraćanje Tesle IRB-u smatra dobrom idejom, navodeći da mikrolokacija u Donjem gradu nije bila prikladna i da je rezultat nepromišljenog upravljanja javnim prostorom koji ne uvažava kulturu javnog prostora.

IRB ističe da njihova molba Gradu Zagrebu nije čin uklanjanja spomenika iz javnog prostora, već njegovo vraćanje u okvir izvorno zamišljene spomeničke cjeline.

"Nova lokacija u Donjem gradu ne odgovara ni dimenzijama ni plastičnim zahtevima skulpture. Osim što je skulptura izmještena iz ambijenta za koji je prostorno, simbolički i arhitektonski projektovana, razdvojena je i od spomenika Ruđeru Boškoviću, čime je izgubljen ključni smisao njihove međusobne povezanosti", poručuju iz MIM-a.

U Udruzi Nikola Tesla ističu da interes građana Zagreba mora biti ispred svega.

"Građani imaju pravo na dostupnost kulturne baštine, na javni prostor koji inspiriše i na jasne simbole vrednosti koje negujemo, a to su znanje, humanizam, stvaralaštvo i mir", poručila je predsednica udruženja Mihajlović.

(Telegraf.rs)