U Starom Brodu služen parastos za više od 6.000 srpskih žrtava ustaške Crne legije

M. K.
M. K.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Liturgijom i pomenom u Starom Brodu kod Višegrada obeležena je 84. godišnjica stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijskog i Podrinjskog regiona, koje su u proleće 1942. ubile ustaše, pripadnici Crne legije, predvođene Jurom Francetićem.

Na višegradskoj ćupriji služeno je molitveno sećanje uz prisustvo velikog broja potomaka žrtava, predstavnika institucija i poštovalaca koji su odali počast nevino stradalim, prenosi Srna.

Ustaške jedinice pokrenule su u proleće 1942. godine ofanzivu sa namerom da pobiju i proteraju srpsko stanovništvo, s ciljem uspostavljanja granice tzv. NDH na Drini.

Potiskivali su desetine hiljada izbeglica ka Srbiji, prelazi su bili blokirani, zbog čega je deo naroda krenuo ka Starom Brodu i Miloševićima, gde je i izvršen pokolj.

U Starom Brodu mahom su stradale žena i deca, a kako se navodi 326 devojaka uhvatilo se za ruke i skočilo u nabujalu Drinu da ne bi pale u ruke ustaša.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savetu ministara BiH Staša Košarac istakao je da Stari Brod predstavlja sveto mesto stradanja srpskog naroda.

"Srpski narod stradao je na ovom području, pre svega sa prostora Sarajevsko-romanijske regije. U nameri da se ovaj prostor očisti od Srba, delovale su fašističke strukture, uključujući ustaške jedinice i Handžar diviziju", rekao je Košarac.

On je podsjetio da je u 10 dana stradalo više od 6.000 srpske nejači - dece, staraca i nenaoružanog naroda, što, kako je naglasio, jasno potvrđuje nameru da se srpski narod ukloni sa svojih vekovnih ognjišta.

"Slične situacije imali smo i devedesetih godina, kada su postojale težnje da se Srbi proteraju sa prostora BiH. Međutim, zahvaljujući organizovanosti naroda i veri u slobodu, stvorena je Republika Srpska kao izraz te borbe", ukazao je Košarac.On je istakao da su Srbi slobodarski narod i da nikada nije otimao tuđe, već je branio svoje - i 1942. godine, i devedesetih.

"Čuvao je svoja ognjišta, i upravo zbog toga je i stradao. Zato je naša obaveza da čuvamo sećanje na ove žrtve, da istinu prenosimo budućim generacijama i da nikada ne dozvolimo da se ovakvi zločini ponove", poručio je Košarac.

Sveštenik Dragan Vukotić poručio je da je sve što je na tom mestu podignuto nastalo iz ljubavi, kako žrtve ne bi ostale zaboravljene, kao što su bile godinama."Svi znamo kako su naši sarajevsko-romanijski krajevi stradali, kako je narod proteran i kako je krvlju natopljena zemlja srpska. Poznata vam je i ustaški plan: trećinu Srba pobiti, trećinu pokrstiti i trećinu proterati", rekao je Vukotić.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je da poseta Starom Brodu i odavanje počasti žrtvama predstavljaju važan čin sećanja."Kao i svake godine, posetili smo Stari Brod i prisetili se svih žrtava nad kojima su ustaše 1942. godine izvršile strašan pokolj", naveo je Đurević.

On je zahvalio Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Višegrad, Turističkoj organizaciji i svima koji su pomogli da se danas, po prvi put, organizuje hodočašće, dugo oko 15 kilometara.

"Raduje veliki odziv ljudi, jer je ovo mali, ali značajan doprinos da se prisetimo svih stradalih, ne samo u Starom Brodu, već i na drugim stratištima širom ovih prostora", rekao je Đurević.

On je dodao da je srpski narod podneo veliku žrtvu, kako u Drugom svetskom ratu, tako i u drugim ratovima, i da je najmanje što može da se uradi da se na ovakav način oda počast nastradalima.

"Posebno raduje veliki broj mladih i dece koji su se priključili ovoj šetnji i hodočašću. Upravo na njih moramo da prenosimo sećanje, kako se ovakvi zločini nikada ne bi zaboravili", poručio je Đurević.

Stari Brod kod Višegrada jedno je od najvećih stratišta srpskog naroda u Drugom svetskom ratu, a danas se na ovom mestu nalazi spomen-kompleks koji svedoči o stradanju i služi kao opomena i mesto molitvenog sećanja.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Potpisan Memorandum o razumevanju između Ambasade SAD i kompanije Capelli Sport.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA