Umrla Slavenka Drakulić

Umrla je Slavenka Drakulić, najpoznatija savremena hrvatska književnica u svetu, autorka i novinarka koja je najbolje opisala buran svet tranzicije i čija su publicistička dela pomagala da se shvati šta se događalo poslednjih četrdeset godina.

Iznenada nas je napustila u 77. godini, nedugo nakon što je objavila svoju novu knjigu "Zašto nisam naučila kuvati", kod svojeg hrvatskog izdavača Frakture, preneo je Jutarnji list.

Preporučujemo

Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za Start, Danas i NIN te je feminističke teme u javnu raspravu uvela na velika vrata.

Svoju prvu publicističku knjigu objavila je 1984. godine pod nazivom "Smrtni gresi feminizma: Ogledi o mudologiji" i ušla u burnu, intelektualno poticajnu raspravu s Igorom Mandićem. Svoj prvi roman "Hologrami straha" objavila je tri godine kasnije.

Knjiga je imala veliki odjek na području cele Jugoslavije, a Drakulićeva je u savremenu književnost na impresivan način uvela ženski, autobiografski diskurs.

Početkom devedesetih, zajedno s još četiri autorke - Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić, bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su prozvane izdajicama u tekstu pod naslovom "Veštice iz Rija", objavljenom u zagrebačkom nedeljniku Globus.

To, srećom, nije prekinulo njenu karijeru i Drakulićeva je u narednom razdoblju objavila niz važnih publicističkih knjiga, kao što su "Kako smo preživeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Evropa", "The Balkan Express", "Telo njenog tela", "Basne o komunizmu" i "Ponovo u kafani Evropa", te je objavljivala tekstove u vodećim svetskim novinama kao što su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo.

Njen mudar ženski glas i njena pronicljiva analiza istočnoevropskog života, naše svakodnevice, ono je po čemu smo prepoznatljivi u evropskoj, ali i svetskoj kulturi. I njen romaneskni opus je veliki. U svojoj fikciji bavila se ženskim temama na pomalo izmaknut način, a romansirala je živote velikih žena, kao što su Frida Kalo i Milena Ajnštajn.

(Telegraf.rs)