Pedofilija u katoličkoj crkvi u Hrvatskoj: Umešao se Vatikan i poslao uputstva, ali se nije ništa preduzelo?

Iako je istraga Svete Stolice završena, a dokumentacija prosleđena crkvenim vlastima u Hrvatskoj, slučaj sveštenika koga je bivši maloletni bogoslov optužio za dugogodišnje seksualno zlostavljanje još uvek nema konačan epilog.

Prema saznanjima portala Dnevnik.hr, odnosno informacijama dostupnim iz crkvenih krugova, Vatikan je tokom 2024. i 2025. godine detaljno ispitivao navode u vezi sa slučajem koji se odnosi na jednog sveštenika Požeške biskupije. Nakon završene istrage, Dikasterij za nauk vere dostavio je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji nalaze i smernice za dalje postupanje.

Preporučujemo

U dokumentaciji koju je Vatikan poslao, kako se navodi, preporučeno je sprovođenje upravnog krivičnog postupka. To je procedura koja se primenjuje kada crkvene vlasti smatraju da postoje dovoljno jaki dokazi i jasno utvrđene činjenice, bez potrebe za dugotrajnim sudskim procesom.

Ipak, više meseci nakon prijema vatikanskih uputstava, odluka još nije donesena, piše portal Dnevnik.hr.

Optužbe za zlostavljanje iz perioda semeništa

Slučaj se odnosi na navode bivšeg polaznika Međubiskupijskog semeništa na zagrebačkoj Šalati, koji tvrdi da je seksualno zlostavljanje počelo dok je još bio maloletan.

Prema njegovom iskazu, zlostavljanje nije bilo izolovan događaj, već je trajalo duži vremenski period i nastavilo se i nakon njegovog odlaska iz semeništa, tokom studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Žrtva je kao odgovornu osobu označila sveštenika koji je u to vreme imao visoke crkvene funkcije unutar Požeške biskupije.

Na slučaj je ukazivano godinama, a žrtva se, između ostalih, obratila i tadašnjem bečkom nadbiskupu kardinalu Kristofu Šenbornu.

Nejasnoće oko postupanja crkvenih vlasti

Nakon što je predmet stigao do Hrvatske biskupske konferencije, za njegovo rešavanje zadužen je don Marin Batur, sveštenik koji se bavi kanonskim pravom i koji je uključen u rad crkvenih tela za zaštitu maloletnika i ranjivih osoba.

Međutim, javnosti nije poznato zbog čega konačna odluka još nije objavljena.

Razlika između postupaka u crkvenom pravu je značajna. Kod sudskog postupka činjenice se tek utvrđuju i proveravaju kroz složeniji proces, dok se upravni postupak koristi kada su dokazi već prikupljeni i kada nadležni smatraju da postoji dovoljno osnova za donošenje odluke.

Upravo zbog toga se od upravnog postupka očekuje brže okončanje.

Zašto nije bilo ranije reakcije?

Jedno od ključnih pitanja jeste zbog čega sveštenik nije ranije udaljen iz službe. Ako su crkvene vlasti već imale informacije o istrazi koja se vodi u Vatikanu, postavlja se pitanje zbog čega nije uvedena privremena zabrana obavljanja službe dok traje postupak.

Takva mera mogla je da spreči eventualni kontakt sa drugim osobama koje bi mogle biti ugrožene.

Dodatnu pažnju izaziva i pitanje prijavljivanja slučaja državnim institucijama. Navodi o seksualnom zlostavljanju maloletnika predstavljaju pitanje krivičnog prava, a ne samo unutrašnje crkvene discipline.

Prema informacijama koje su objavljene, slučaj je nadležnom državnom tužilaštvu prijavljen tek ove godine.

Funkcija zadržana uprkos istrazi

Posebne reakcije izazvala je činjenica da je sveštenik prošle godine imenovan na mesto župnika u jednoj župi Požeške biskupije, iako su crkvene strukture već bile upoznate sa optužbama.

Sa te funkcije uklonjen je tek nakon dodatnih pitanja upućenih crkvenim vlastima.

Foto: Nikola Tomić

Istovremeno, postavljeno je i pitanje kako je moguće da osoba protiv koje se vodi ozbiljan postupak zadrži određene odgovornosti dok traje istraga.

Moguće posledice

Ako crkveni postupak bude završen u skladu sa smernicama iz Vatikana, svešteniku mogu biti izrečene različite kanonske kazne.

One mogu uključivati zabranu obavljanja službe, druge disciplinske mere, pa čak i trajno udaljavanje iz svešteničkog staleža ukoliko okolnosti slučaja to zahtevaju.

Ipak, crkvena odluka ne zamenjuje postupanje državnih institucija.

Prema hrvatskom zakonu, osobe koje imaju saznanja o ozbiljnim krivičnim delima, uključujući seksualno nasilje nad maloletnicima, imaju obavezu da to prijave nadležnim organima.

Zbog toga se, osim pitanja odgovornosti samog osumnjičenog, otvara i pitanje odgovornosti svih onih koji su ranije imali informacije o navodima, ali nisu obavestili državne institucije.

(Telegraf.rs)