Počinje obnova simbola grada na Vrbasu, građani se mole za pomoć

Katedrala Svetog Bonaventure u Banjaluci, poznata i kao Biskupova crkva, jedan od simbola grada na Vrbasu, uskoro bi trebalo da dobije novo ruho, jer je planirana njena obnova.

Kako je saopšteno iz Banjalučke biskupije, nakon više decenija na fasadi katedrale i zvonika, kao i na otvorima i stolariji, vidljivi su tragovi dotrajalosti, zbog čega je potrebno pristupiti obnovi.

Preporučujemo

"U prvoj fazi obnove planirani su: obnova spoljne fasade katedrale, zamena dotrajale stolarije, sanacija zvonika i konzervacija sačuvanog dela temelja stare katedrale. U drugoj fazi planiraju se ugradnja vitraža i klimatizacija", naveli su iz Biskupije.

Zašto Banjalučka biskupija traži pomoć za obnovu?

Prema njihovim rečima, za razliku od perioda pre rata, kada je na području Banjalučke biskupije živelo više od 120.000 vernika, danas ih je nešto više od 23.000. U samoj Banjaluci danas živi nešto više od 1.000 katolika, u odnosu na oko 30.000 pre rata.

Upravo zbog toga Banjalučka biskupija nije u mogućnosti da sama finansira radove, zbog čega su pozvali sve koji su u mogućnosti da pomognu obnovu.

"Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje - pojedince, ustanove, preduzeća, zajednice i sve one koji su u mogućnosti - da svojim darom pomognu obnovu katedrale. Obnova katedrale nije samo pitanje obnove jednog sakralnog objekta, što je pritom njena prva i najvažnija svrha. Ona je istovremeno i nastojanje da se budućim naraštajima ostavi trajno svedočanstvo vere i višestoljetnog prisustva Katoličke crkve na ovim prostorima", naveli su iz Banjalučke biskupije.

Pomoć se može predati rektoru katedrale ili u Ekonomatu Banjalučke biskupije, odnosno uplatiti na račun Banjalučke biskupije uz naznaku "Za obnovu katedrale".

Iz Biskupije su zahvalili opštinama i županijama, kao i Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbeglica, na dosadašnjoj pomoći, ali su naveli da ona nije dovoljna za završetak svih predviđenih radova u drugoj fazi.

Prva katedrala srušena nakon zemljotresa

Prva banjalučka katedrala građena je od 1885. do 1887. godine i bila je posvećena Svetom Bonaventuri, biskupu i crkvenom učitelju. Kako navode iz Biskupije, na izričit zahtev tadašnjih austrougarskih vlasti crkva nije smela da bude duža od 18 niti šira od devet metara.

"Zbog svojih skromnih dimenzija nikada nije u potpunosti odgovarala potrebama vernika, ali je uprkos tome služila svojoj svrsi sve do snažnog zemljotresa koji je Banjaluku pogodio 27. oktobra 1969. godine. U zemljotresu je katedrala teško oštećena te ju je bilo potrebno srušiti", naveli su.

Nova katedrala podignuta je nekoliko godina kasnije, a projekat je izradio zagrebački arhitekta Matasović.

Njegova osnovna zamisao bila je povezana sa dvostrukom simbolikom šatora. U Starom zavetu Božje prisustvo među ljudima prikazivano je slikom "šatora Božjeg", dok je nakon razornog zemljotresa veliki broj ljudi bio primoran da privremeno živi u šatorima. Ta simbolika postala je sastavni deo arhitektonskog rešenja nove katedrale.

Prva misa u novoj katedrali služena je na Božić 1973. godine.

Godine 2001. rekonstruisan je krov, a završeno je i unutrašnje uređenje katedrale.

Posebno mesto u novijoj istoriji katedrale zauzima poseta pape Ivana Pavla II, koji je 22. juna 2003. godine posetio katedralu i spomen-kapelicu blaženog Ivana Merza, povodom njegovog proglašenja blaženim.

Tom prilikom Sveti Otac je poklonio kip Uskrslog Hrista, koji i danas stoji ispred katedrale.

(Telegraf.rs)