Veliki preokret u Crnoj Gori: Prihvatili dva od osam uslova Hrvatske, ključni su još na čekanju

Crnogorska vlada promenila je ime gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem čuvaru u logoru Morinj i naknadno službeno odobrila spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju.

Ove odluke su direktna posledica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Evropskom saveu u vezi s evropskim putem Crne Gore.

Preporučujemo

Zvanilčna Podgorica je tako u jednom danu napravila konkretne pomake u rešavanju dvaju od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska godinama insistira u pristupnom procesu, prenosi Večernji list.

Odluke je Vlada Milojka Spajića donela 19. oktobra, bez održavanja sednice, na osnovu saglasnosti većine ministara. Istog dana su objavljene u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu.

Bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove "Gradski bazen - Petar II. Petrović Njegoš".

Time je uklonjeno ime čoveka koji je tokom rata bio čuvar u logoru Morinj, gde su bili zarobljeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici.

Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zarobljenika.

Istovremeno je rešen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. oktobra 2022. godine, koju su zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri.

Crnogorska vlada sada je naknadno odobrila ploču, i to u postojećem obliku, s nepromenjenim natpisom i dimenzijama, uz izričitu odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji. Nadležno telo za kulturu naknadno će odrediti ko će biti zadužen za njeno održavanje.

Posebno je zanimljivo obrazloženje te odluke. Vlada je utvrdila da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-ploče, a taj interes izravno povezuje s pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

Dakle, sama Podgorica u službenom aktu navodi evropski put kao razlog za rešavanje pitanja koje je godinama opterećivalo odnose s Hrvatskom.

Pravni put za obe odluke otvoren je prošloge nedelja, kada je crnogorska Skupština izmenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obeležljima.

Prvim je omogućena promena naziva sportskih objekata, a drugim naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obeležja za koja nije bio sproveden propisani postupak. Vlada je sada iskoristila obe mogućnosti.

Reč je o dva zahteva koja je Hrvatska navela i obrazložila u nedavnom dokumentu o svojoj poziciji, upućenom partnerima u EU. Oba su vezana uz pregovaračko poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, odnosno uz prava žrtava, pomirenje i odbacivanje glorifikacije ratnih zločina.

Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost zaklanjanja spomen-ploče u Morinju, što bi, prema hrvatskom stajalištu, poništilo smisao zajedničkog čina sećanja i pomirenja. Time pitanje Morinja još nije zatvoreno. Hrvatska traži i rešenje odštete za više od 300 svojih državljana koji su od oktobra 1991. do avgusta 1992. bili zarobljeni u tom logoru.

Hrvatska traži i rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rešavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahteva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtev odnosi se na granicu između dve države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom"uti possidetis juris", kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

(Telegraf.rs)