LOPOVIMA IZVADITI OČI I OBESITI IH NAOPAČKE, A GOSPODARIMA UZETI PARE! Evo koje je kazne ZAISTA sprovodio CAR DUŠAN

Stalno smo u prilici da čujemo od komšija, na pijaci, ulici, u sudu povik: "Eh da nam je Dušanov zakonik sada na snazi, videli bi lopovi svoga Boga!" Evo šta je zaista predviđao Zakonik cara Dušana i da li je on bio najoštriji u Evropi

  • 33

U Srbiji u poređenju sa nekim drugim evropskim zemljama nije neobično čuti da je neko našao "rupu u zakonu" kako bi sebi smanjio ili izbegao kaznu. Nije nam stran ni rad na "crno", poslovanje ispod žita, čak džeparoši i lopovi koji kradu na ,, sitno " uglavnom prolaze nekažnjeno. Ipak, izmenama Krivičnog zakonika jeste smanjena tolerancija prema sitnoj krađi, ali se i građani i trgovci nerado upuštaju u duge sudske procese, zbog relativno male štete. Telegraf.ra vam donosi priču o tome šta bi bilo da je i dalje na snazi čuveni Dušanov zakonik?! Onda "vrdanja" ne bi bilo, pa bi se čak i te sitne krađe najstrože kažnjavale.

DUŠANOV ZAKONIK: Da danas važe ove kazne, ne bi bilo ni silovatelja, ni ubica! (FOTO)

Stalno smo u prilici da čujemo od komšija, na pijaci, ulici, u sudu povik: "Eh da nam je Dušanov zakonik sada na snazi, videli bi lopovi svoga Boga!" Svi se odmah sete cara Dušana i njegovog oštrog zakona, ali niko ne zna šta on tačno propisuje.

STUB SVETOG STEFANA: Prvi srpski viteški red i orden koji je ustanovio car Dušan Silni (FOTO)

Car Stefan Uroš IV Dušan Silni na slici Đure Jakšića. Foto: arhiva Car Stefan Uroš IV Dušan Silni na slici Đure Jakšića. Foto: arhiva

Najvažniji zakon srednjovekovne Srbije donet je na saboru Vlastele i crkvenih velikodostojnika, na Vaznesenje Gospodnje 21. maja 1349. godine u Skoplju, a dopunjen 31. avgusta 1354. godine u Seru. Sa dopunjenim izdanjem zakonik je sadržao 201. član.

PRAVE GRANICE DUŠANOVOG CARSTVA: Nemojte da vas lažu, ovo je nemačka karta iz 19. veka (FOTO)

Tadašnji cilj prvog srpskog cara i našeg najvećeg vladara Dušana Silnog bio je da razvije jako zakonodavstvo a samim tim i jaku državu. Iako je važio za jedan od najstrožijih i najsurovijih na svetu, istorijski podaci govore da se pokazao kao odličan u svojoj primeni. Stroge mere doprinele su smanjenju nedozvoljenih radnji u tadašnjoj Srbiji, a danas se s pravom postavlja pitanje da li bi sadašnja Srbija bila spremna na takve mere? Kao i da li bi pristali na strogo poštovanje pravila bez "hvatanja krivine"?

Car Dušan. Foto: Wikipedia.org Car Dušan. Foto: Wikipedia.org

Lopove i razbojnike car Dušan nije mogao da podnese. U njegovom zakoniku nije postojala razlika između sitnih i teških krađa, što je slučaj u današnjoj praksi.

Svako ko je bio spreman na takav akt nije mu ginulo sakaćenje i okrutno šibanje ali i mnoga druga mučenja.

Foto: Wikipedia.org Foto: Wikipedia.org

Član 134. recimo propisuje da ako se u selu nađe lopov ili razbojnik, to selo je moralo da se raspe, a razbojnik da se obesi strmoglavice, lopov da se oslepi a gospodar sela da se dovede caru da plati sve što je učinio lopov i razbojnik  jer svoje seljane nije uspeo da zaštiti od krađe i razbojništva.

Očigledno da kod Dušana Silnog protekcije nije bilo. Svi su delili odgovornost čak i oni koji nisu bili glavni krivci. Kažnjavani su svi čak i oni na vrhu piramide.

Član 135. išao je  i dalje od odgovornosti gospodara sela.

Proglašenje Dušanovog zakonika. Foto: Wikipedia / autor: Paja Jovanović Proglašenje Dušanovog zakonika. Foto: Wikipedia / autor: Paja Jovanović

Prema tom članu i kneževi i starešine sela, upravitelji, predstojnici, čak i čelnici koji su u selima i katunima upravljali  svi su  kažnjavani ukoliko su pružali utočište krivcima ili pomagali u bekstvu. Upravitelji su prema članu 136. morali da izveste svoje gospodare, a ako bi oni zažmurili na ono što im je rečeno, onda je i za njih sledila ista kazna kao za lopova i razbojnika. Međutim, iako su mere bile surove, pravednost nije izostala. Naime, lopov ili razbojnik trebao je biti uhvaćen na delu da bi se kaznio jer se kazna nije određivala na osnovu glasina.

Dušanov animozitet prema tom kriminalu bio je toliki da je lopove i kriminalce trebalo obesiti ili oslepeti dok danas teško mogu do zatvora da dođu.

Foto: AP/Tanjug Foto: AP/Tanjug

Uspeh Dušanovog zakonika jeste bio u zavođenju reda u državi i poštovanju propisa. Ali, da li možemo da zamislimo njegovo vraćanje u pravni poredak sadašnje Srbije? Da li je on recept za naše večite boljke: kriminal, korupciju ili je recept u našoj svesti i savesti?

Mogli bi naravno zakonik modifikovati i prilagoditi ga savremenom dobu. Stručnjaci su mišljenja da nam je potrebna veća efikasnost sudova da bi se krađe i suzbile jer bez kažnjavanja nema smanjenja nedozvoljenih krivičnih dela.

Foto-ilustracija: AP/Tanjug Foto-ilustracija: AP/Tanjug

Nelogičnost koja se pojavila u praksi jeste i ta da možete u prodavnici ukrasti hranu ili piće, a da za to ne budete kažnjeni jer se trgovcima ne isplati da podižu tužbe. Prema Krivičnom zakoniku, za sitnu krađu, osim štete koja nije veća od 5.000 dinara, smatra se delo učinjeno sa namerom da se pribavi mala imovinska korist koja tu sumu ne prelazi.

Za sitnu krađu propisana je novčana kazna, najmanje 10.000 dinara ili zatvorska do šest meseci, koja se najčešće izriče povratnicima. I novčanu kaznu obično zamenjuju zatvorskom, jer nemaju novca da je plate.

Jedan od razloga zašto postupci u sudovima traju duže nego što bi trebalo jeste što sitni lopovi uglavnom nemaju mesto stanovanja ili ga često menjaju, pa je do njih teško doći.

Car Dušan u Dubrovniku, rad Marka Murata. Foto: Wikipedia Commons/Бранко Д. Тодоровић Car Dušan u Dubrovniku, rad Marka Murata. Foto: Wikipedia Commons/Бранко Д. Тодоровић

Po svemu sudeći, a najviše uzimajući u obzir princip lične odgovornosti i odgovornosti zaduženog za održavanje reda i mira, ono na šta je car Dušan stavljao akcenat je nemirenje sa ravnodušnošću sredine u kojoj lopov, razbojnik ili nasilnik mirno živi. Logično i razborito, smatrao je da i takvo okruženje treba „lečiti”, jer mu je socijalna devijacija postala normalnost, a za bolji lek od bušenja rupe u džaku sa zlatnicima, i fizičkog kažnjavanja nije znao.

Da li mislite da bi Srbija bila uređenije društvo da još uvek važe pojedine kazne iz Zakonika Cara Dušana? Vaš stav i detalje koje imate u vezi sa ovim tekstom ostavite u komentarima

(Č. Đ.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Kamarad

    16. februar 2016 | 20:02

    "" Zapoveda carsko gospodstvo mi.U selima i gradovima neka ne bude razbojnika i lopova.Ako li se gde takav i nadje,neka se ne postedi,vec da se oslepi i strmoglav obesi.A selo u kome bi se nasao,da se spali i raspe."Legenda kaze da su mu jednom prigovorili zbog surovosti zakona.Rekao je"Zakon jeste strog,ali je zakon".

  • Dubravka

    16. februar 2016 | 22:25

    Kada bi ponovo zaživeo Dušanov zakon , Vučićeva Srbija ne bi nikada ušla u Eu. Ne piše više Srbija Zakone nego Evropa. Sve što nije dobro daj u Srbiju. Dragi moji čitaoci, ja sam prva za kažnjavanje silovatelja, kriminalca, i ubica i lopova ali kad bi svi odgovarali za svoja nedela, izbori bi bili svakih 7 dana.

  • VukBgd

    16. februar 2016 | 20:09

    O Dušane tebe Srbi zovu! Srbin!!!! Cara nad carevima! Komunjare su i cara Dušana degradirale! Onog ćopavog Tita smo trebali po članu 134!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA