ISPRAVKA: Nije istina da je sudija priznao da nije bilo dokaza za osudu Ratka Mladića za genocid u Srebrenici
NAPOMENA: Portal Telegraf.rs objavio je 4. februara 2018. godine tekst sa naslovom "Skandal u Hagu: Sudija priznao da nije bilo dokaza za osudu Ratka Mladića za genocid u Srebrenici", koji je portal Raskrinkavanje.ba ocenio kao prenošenje lažnih vesti i klikbejt, s obzirom na to da je u članku bilo objašnjeno da je izjavu dao saradnik Haškog suda, a ne sudija, kako se tvrdi u naslovu.
Naime, u tekstu se navelo da nije bilo sastanka vojnog vrha RS na kojem je dogovoreno izvršenje krivičnog dela u Srebrenici, ni pisane odluke o tome, niti se to moglo videti iz sastanaka o kojima postoje beleške, a ceo tekst pozvao se na izjavu Jonas Nilsena, glavnog pomoćnika sudije Haškog tribunala Alfonsa Orija, na predavanju održanom u sredu u Hagu. Ta izjava je, pokazala je analiza portala Raskrinkavanje.ba, izvučena iz konteksta i manipulativno je prenesena.
Portal Rakrinkavanje.ba je ocenio da su delovi izjava Jonasa Nilsona, saradnika sudije Haškog tribunala Alfonsa Oria, o nedostatku pisanog traga sa sastanka na kojem je odlučeno o sudbini muškaraca zarobljenih u Srebrenici izvučeni iz konteksta i manipulativno protumačeni kao priznanje da nije bilo dokaza za osudu Ratka Mladića.
Portal Telegraf.rs je nakon analize portala Raskrinkavanje.ba, koji je ove navode ocenio kao manipulisanje činjenicama i netačne, izmenio tekst.
Tužilaštvo u Hagu: Rok za žalbu na presudu Mladiću predug
Objavljena "Top lista haških lobista", na njemu DS, Čedomir Jovanović, Vuk Drašković...
U tekstu koji je Telegraf objavio netačno se navodilo da su komandanta Vojske RS generala Ratka Mladića proglasili krivim i za genocid u Srebrenici "iako Orijev pomoćnik javno priznaje da sud nije imao za to nikakvih dokaza". Ta citirana izjava je izvučena iz celog konteksta i dalje rečenice, odnosno izjave, nisu navedene.
Šta je istina?
Istina je da je Jonas Nilson 31. januara 2018. godine održao predavanje “Suđenje Mladiću - pogled iznutra“ u okviru serije predavanja o supranacionalnom krivičnom pravu, koju je organizovao Institut T.M.C. Asser iz Haaga.
Tokom predavanja predstavio je predmet protiv Mladića i govorio o pravnim aspektima presude i novinama koje je donijela u oblasti međunarodnog krivičnog prava.
Deo predavanja iz kojeg su izdvojene Nilsonove izjave odnosio se na segment pitanja i odgovora s publikom, a ne na unapred pripremljenu prezentaciju. Njegove su izjave izvučene iz konteksta i manipulativno predstavljene.
Odgovori na osnovu kojih su u medijima konstruisane tvrdnje da je Nilson “priznao” kako je Mladić osuđen bez dokaza odnosili su se, konkretno, na pitanje o načinu dokazivanja genocidne namjere optuženog nezavisno od predmeta “Krstić” te na pitanje ko je izdao naredbu za pogubljenja u Srebrenici. Pojedini Nilsonovi odgovori na pitanja i potpitanja iz publike bili su manje precizni nego što bi to bio slučaj u formalnom izlaganju te su uključivali uobičajene pojave u konverzacijskom govoru kao što su ponavljanje riječi, započete pa zatim promenjene formulacije, korištenje “poštapalica” i slično.
Upravo je takva neformalnost omogućila da se delovi Nilsonovih odgovora izdvoje iz konteksta i predstave kao navodno priznanje o nedostatku dokaza protiv Mladića.
Nilsonove reči mogu se čuti od 44. minuta predavanja. U segmentu snimka označenom nazivom “Ko je naredio pogubljenja”, Nilson je odgovarao na pitanje iz publike o tome ko je naredio ubistva u Srebrenici.
Iako se u jednom trenutku može čuti da Nilson izgovara da “nije bilo sastanka” na kojem je dogovoreno izvršenje genocida, iz nastavka njegovog izlaganja jasno je da se radilo o nedovršenoj misli koju je zatim nastavio pojasnivši da nije bilo materijalnih dokaza o sastanku, ali je njegovo održavanje dokazano na druge načine, to jest izjavama svedoka i praćenjem događaja koji su usledili.
Bez obzira na nespretno izražavanje na nekim mestima, Nilson ni u jednom trenutku nije "priznao da nije bilo dokaza za presudu" za genocid Ratku Mladiću niti je na bilo koji način osporavao meritum presuda Haškog tribunala, što je potvrdio i u odgovoru za Raskrinkavanje.
Upitan za komentar ovih medijskih navoda, Nilson je kratko napisao: “Nemam komentara. Presude u ovom predmetu, koje su doneli MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS), kao i prezentacija u Institutu Asser, govore same za sebe”.
Šta je utvrdio sud u procesu protiv Ratka Mladića?
Mladić je 2017. godine presudom Pretresnog veća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglašen krivim po deset od ukupno 11 tačaka optužnice i osuđen na doživotni zatvor. U sažetku presude Pretresnog veća MKSJ navedeno je kako je Pretresno vijeće utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), čiji je osnovni cilj bio eliminisanje Bošnjaka iz Srebrenice ubijanjem muškaraca i dečaka te prisilnim uklanjanjem žena, male dece i dela starijih muškaraca. Utvrđivanje UZP-a i genocida kao načina za njegovo provođenje urađeno je na osnovu dokaza i saslušanja svedoka, a ne na osnovu pretpostavki, kako se tvrdi u analiziranim člancima.
U danima pre ulaska Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenicu 11. jula 1995, zajednički cilj obuhvatao je progon i prisilno premještanje stanovništva, a najkasnije do ranog jutra 12. jula genocid, istrebljenje i ubistva postali su sredstva za njegovo ostvarivanje. Zločine su uglavnom izvršavale jedinice VRS-a i MUP-a, koje su učesnici u UZP-u koristili za ostvarivanje zajedničkog cilja. Sud je utvrdio da je Ratko Mladić značajno doprinio ostvarivanju tog cilja. Tokom i nakon operacije izdavao je naređenja jedinicama VRS-a i MUP-a, kojima je komandovao i koje je kontrolisao, naredio razdvajanje bošnjačkih muškaraca od žena, dece i starijih u Potočarima te prisustvovao tom razdvajanju.
Pri utvrđivanju Mladićeve namere, Sud je razmatrao njegove postupke i izjave tokom zauzimanja enklave, uključujući sastanke u Hotelu “Fontana” u Bratuncu, razdvajanje stanovništva, postupanje prema zarobljenicima i njegove ranije izjave o osveti Bošnjacima iz Srebrenice.
(Telegraf.rs)
Video: Sama svoje platno: Marija je tatu umetnica koja ima oko 180 tetovaža, a većinu njih je uradila sama
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Srpska Krajina-Knin
Sta god da bude,ma sta da ti napakuju.Ti si bio i ostao nas najveci junak iz ovog zadnjeg rata.Volimo te Generale nas!
Podelite komentar
zoro
Na osnovu nekakvih pretpostavki tako optuziti generala Mladica vidi se cista politicka stvar.Generale znali smo da si bio samo vojnik u sluzbi svoga naroda ali to znaju i oni
Podelite komentar
Bravo
Dajte video zapis
Podelite komentar