Đilas optužio šefa misije MMF da ignoriše činjenice, Vesić odgovorio na optužbe lidera SzS: Ovo je još jedan dokaz da želi da otera strane investitore

- Na Ðilasovu veliku žalost javni dug će 1. januara 2019. godine iznositi manje od 50 odsto bruto domaćeg proizvoda - naveo je Vesić te konstatovao da se danas u Srbiji nezaposlenost računa u skladu sa međunarodnom metodologijom i usaglašena je sa Evrostatom,

  • 18

Goran Vesić, član Predsedništva SNS, kaže da je pismo jednog od osnivača Saveza za Srbiju Dragana Ðilasa šefu Misije MMF Džejmsu Rufu još jedan dokaz da Ðilas želi da otera strane investitore iz Srbije kako bi "našom ekonomijom ponovo mogli da vladaju njegovi prijatelji tajkuni". Prethodno je Đilas optužio šefa Misije MMF u Srbiji Džejmsa Rufa da namerno ignoriše činjenice kako bi hvalio ekonomske mere Vlade.

Na Andrićevom vencu od jutros kao na traci! Sastanci sa delegacijama MMF-a, Svetske banke i Minta: Nova fabrika u Loznici? (FOTO)

Vesić u saopštenju dostavljenom medijima navodi da je u vreme kad su Srbijom vladali Ðilas i Jeremić javni dug zemlje bio 79 odsto bruto domaćeg proizvoda upravo zato što su oni sa svojim prijateljima zaduživali zemlju po najlošijim kamatama ne bi li obezbedili sredstva da opstanu na vlasti.

- Na Ðilasovu veliku žalost javni dug će 1. januara 2019. godine iznositi manje od 50 odsto bruto domaćeg proizvoda - naveo je Vesić te konstatovao da se danas u Srbiji nezaposlenost računa u skladu sa međunarodnom metodologijom i usaglašena je sa Evrostatom, a da se u Đilasovo vreme računala kako je tadašnja vlast htela i pored toga Srbija je imala najveću stopu nezaposlenosti.

Na Ðilasovu žalost, Srbija danas ima zaposlenost na najvišem nivou u modernoj istoriji i zaista tužno da bilo koji srpski političar, bilo da je na je na vlasti ili u opoziciji, poput Dragana Ðilasa traži da zemlja ima manje radnih mesta i da naši ljudi nemaju posao", poručio je Vesić.

Delegacija MMF-a u Srbiji Foto: Vlada Srbije

Naveo je i da je po rastu privrede Srbija među prve četiri zemlje u Evropi, podsetio na dugove koje je PKB imao u Ðisalovo vreme, te naveo da je, između ostalog, planirao bonuse samo za direktore, a da ga radnici nisu interesovali.

- Neverovatno je da Ðilas priča o ulaganjima Ziđin, jedne od najvećih rudarskih kompanija u svetu, u RTB Bor. Vređanje stranog investitora koji će ulagati u Bor i obezbediti radna mesta je zločin prema sopstvenoj zemlji -smatra Vesić, ali kaze da je zapanjen i time što se Ðilas usuđuje da dovodi u pitanje autoritet i stručnost međunarodnih finansijskih institucija.

Mnoge kredibilne instucije i zvaničnici poput Svetske banke, MMF i celni ljudi Evropske unije, kako kaže, hvale ekonomske uspehe Srbije i našu odgovornu politiku, a upravo je neke od njih, dodaje, Ðilas izbacio iz Srbije još 2011, kako bi on, Jeremić i njima bliski tajkuni mogli da pljačakaju Srbiju .

- A kako su je pljačkali najbolje pokazuje primer Ðilasovog bogaćenja dok je bio Tadićev direktor Narodne kancelarije, Koštuničin ministar i tajkunski gradonačelnik. Kada je postao Koštuničin ministar Ðilas je prijavio od imovine ženinu kuću na Dedinju, automobil SAB, 2003. godište i 70.000 evra ušteđevine. Kada je otišao sa vlasti, 2016. godine, prijavio je da samo u nekretninama ima više od 24 miliona evra. Kako je to Ðilas zaradio? Od plate gradonačelnika? - pita u saopštenju Vesić.

Pita i da li je to zaradio dok je gradonačelnik trgovao sekundama sa Studijom B, koji je bio u vlasništvu grada i Javnim servisom, ili tako što je od grada oteo parcelu namenjenu deci da napravi Kuću Velikog brata na kojoj je zaradio milione...

Vesić je pozvao Ðilasa da objasni građanima Srbije i odakle mu 50 miliona evra stečenih između 2007. i 2012. godine, kada su njegove firme imale prihod od oko 180 miliona evra, te konstatovao da zbog svega što je naveo "Ðilas ne voli ni MMF, ni kontrolu, a ni svoju zemlju ako ona napreduje, ako ljudi u njoj imaju posao i ako je bogatija".

Foto: Tanjug/Saša Radovanović

U otvorenom pismu Đilas kritikuje Rufa zbog izjave kojom je pohvalio Vladu Srbije zbog prodaje kompanija RTB Bor i PKB, zbog toga što, kako kaže, više od pet godina podržava ekonomske mere vlade, iako "jedino što je u tom periodu urađeno jeste smanjivanje budžetskog deficita, ali "na račun građana, a ne države".

Ðilas tvrdi da je rast BDP-ja u Srbiji u šest godina najmanji u regionu i Evropi, da je javni dug povećan sa 15 na 25 milijardi evra te da je pad stope nezaposlenosti posledica promena načina računanja, te pita Rufa zašto to nikad nije spomenuo.

On je istovremeno kritikovao Rufa što nije postavio pitanje ''kako je moguće da u Srbiji zaposlenost raste tri puta brže od BDP-a''.

Ujedno ga je upitao i kada će građanima Srbije reći da je ovogodišnji rast BDP-a posledica uspešne poljoprivredne godine, ali i rasta proizvodnje struje u odnosu na, kako kaže, katastrofalnu 2017. godinu.

Ðilas zamera Rufu i što je ''ostao nem'' na činjenice da, kako tvrdi, nije sprovedena reforma javnih preduzeća, da izgradnja infrastrukture kasni godinama i da se netransparentnim subvencijama dovode investitori koji isplaćuju minimalne zarade.

Kaže da Ruf ćuti i na ''jasno vidljivo partijsko zapošljavanje u državnom sektoru''.

To ćutanje Rufu, navodi Ðilas, nije bilo dovoljno, već je odlučio da pohvali vlast zbog privatizacije Bora i PKB-a.

On tvrdi da su oba aranžmana na štetu građana i države Srbije, a Ruf je, kaže Ðilas, saučesnik u tome.

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Stefi

    8. oktobar 2018 | 16:07

    Evidentno je da su mere stednje pomogle Srbiji da stane na noge. A Djilasu izgleda to smeta.

  • Milinko

    8. oktobar 2018 | 15:43

    Opoziciji je jedini cilj da sabotira sve sto vlast radi.

  • star

    8. oktobar 2018 | 16:03

    Đilas i njegovi opozicionari se na sve naćine trude da oteraju investitore iz Srbije, želi propast naše zemlje da bi on zavladao, ali to je moglo u nekom prošlom vremenu, a u ovom ne može.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA