Šta predviđa Sporazum o ZSO koji Beograd vraća na sto u Briselu, a Priština izbegava da ispuni

Zajednica će imati reprezentativnu ulogu prema centralnim vlastima i u tom cilјu biće predstavlјena u konsultativnom veću zajednica. U cilјu ispunjavanja ove uloge predviđena je funkcija monitoring - navodi se u šestoj tački Briselskog sporazuma iz 2013. godine

  • 3
Kosovska Mitrovica, grad, ulice, panorama Foto: Tanjug/Kristina Maslarević

Nastavak dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, posle 20 meseci pauze, vratio je nadu u moguće postizanje konačnog sporazuma o normalizaciji, ali se već na početku našao kamen spoticanja za obe strane - Zajednica srpskih opština.

I dok iz EU šalju signal da je Priština u obavezi da primeni sporazum o ZSO na koji se obavezala "u dobroj volji" 2013. godine, stavljajući svoj potpis na Briselski sporazum, premijer privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti čvrsto stoji pri stavu da nema uspostavljanja ZSO pre potpisivanja konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Beogradom, dok je stav Marka Đurića direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju još čvršći - nema sporazuma bez formiranja ZSO.

Šta predviđa Sporazum o ZSO koji Beograd vraća na sto u Briselu, a Priština izbegava da ispuni?

Briselskom sporazumu koji je potpisan 2013. godine, prvih šest tačaka se odnosi za Zajednicu srpskih opština, gde piše da će ona biti uspostavlјena na osnovu Statuta, a da do njenog raspuštanja može doći samo na osnovu odluke opština učesnica.

Predviđeno je i da opštine učesnice imaju pravo da sarađuju u kolektivnom sprovođenju ovlašćenja kroz Zajednicu, te da će ona imati puni nadzor nad oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanizma i ruralnog razvoja.

- Zajednica će imati reprezentativnu ulogu prema centralnim vlastima i u tom cilјu biće predstavlјena u konsultativnom veću zajednica. U cilјu ispunjavanja ove uloge predviđena je funkcija monitoring - navodi se u šestoj tački Sporazuma.

Dve godine kasnije, Beograd i Priština potpisuju sporazum o ZSO sa srpskom većinom, koji je usaglasio opšte principe i ključne elemente.

Dokument se sastoji iz 22 tačke, kojima se precizira zakonski okvir, ciljevi, organizaciona struktura, odnos sa centralnim vlastima, budžet i podrška Zajednici opština sa srpskom većinom.

Kosovska Mitrovica, grad, ulice, panorama Foto: Tanjug/Kristina Maslarević

On predviđa da Zajednica opština sa srpskom većinom bude osnovana kao što je predviđeno Prvim sporazumom, Zakonom o ratifikaciji Prvog sporazuma i zakonima Kosova*.

Navodi se da, na osnovu Prvog sporazuma koji priznaje njen poseban karakter, Vlada Kosova treba da usvoji ukaz koji će se direktno primenjivati i koji će razmatrati Ustavni sud. Ova Zajednica treba da bude pravno lice definisano Statutom koji će biti usvojen od strane članova skupštine opština-članica.

Kao neki od ciljeva se navodi jačanja lokalne demokratije; vršenja punog nadzora radi razvoja lokalne ekonomije; vršenja punog nadzora u oblasti obrazovanja; vršenja punog nadzora u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti; vršenja punog nadzora u koordinaciji urbanog i ruralnog planiranja; pružanja usluga njenim članicama u skladu sa zakonima Kosova.

Zajednica opština sa srpskom većinom bi trebala da ima Skupštinu, predsednika koji predstavlja Zajednicu pred centralnim vlastima i van Kosova, potpredsednika, Savet, Odbor, Administraciju, Kancelariju za žalbe, dok bi sedište trebalo da bude određeno Statutom.

Zajednica srpskih opstina Lokacija Zajednice srpskih opština - Foto: Wikipedia/User:Kj1595

Sporazumom o Zajednici opština sa srpskom većinom je preciziran i odnos sa centralnim vlastima.

Pored ostalog, navodi se da Zajednica promoviše interese srpske zajednice u odnosu sa centralnim vlastima te da ima pravo da predlaže, u skladu sa zakonima Kosova, izmene zakona i drugih propisa koji su od važnosti za ostvarivanje njenih ciljeva.

- Zajednica ima pravo da pokrene ili učestvuje u postupcima pred nadležnim sudovima, uključujući i pred Ustavnim sudom, protiv svih akata ili odluka svake institucije koji utiču na obavljanje nadležnosti Zajednice, u skladu sa njenim Statutom - navodi se.

Mustafa: Poslaćemo pitanje ZSO Ustavnom sudu

Lider Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa izjavio je da je Zajednica srpskih opština (ZSO) zakonska obaveza, međutim, da će nakon sporazuma i Statut biti ocenjen od Ustavnog suda.

Isa Mustafa Lider Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa izjavio je da je Zajednica srpskih opština (ZSO) zakonska obaveza, međutim, da će nakon sporazuma i Statut biti ocenjen od Ustavnog suda-Foto: Monika Skolimowska/AFP/Profimedia

Mustafa je istakao da je u Briselu potpisano dva sporazuma, prvi sporazum o ZSO iz 2013. godine i drugi sporazum o osnovnim principima iz 2015. godine, prenosi "Kosovo online".

Naveo je da će, pored poštovanja presude Ustavnog suda, koja kaže da postoje 23 tačke koje nisu u skladu sa Ustavom Kosova, nakon njenog uspostavljanja, Statut zajednice vlada poslati na tumačenje Ustavnom sudu.

- Odluka vlade o osnivanju ZSO biće poslata Ustavnom sudu - rekao je Mustafa za Euronjuz i dodao da se Statut ZSO neće smatrati usvojenim sve dok Ustavni sud ne kaže da je u skladu sa Ustavom Kosova - istakao je Mustafa.

Na pitanje o čemu se po toj temi ponovo razgovara u Briselu, rekao je da bi tamo moglo da se razgovara o Statutu sporazuma, jer je osnovni sporazum završen.

Ustavni sud u Prištini decembra 2015. godine utvrdio je da principi Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu nisu u potpunosti usklađeni sa duhom Ustava, koji se odnosi na član 3, o "jednakosti pred zakonom", te poglavljima "prava i osnovne slobode" i "prava zajednica i njihovih pripadnika".

Tom odlukom Ustavnog suda utvrđeno je i da će Zajednica opština sa srpskom većinom biti uspostavljena kao što je predviđeno prvim Briselskim sporazumom, ratifikovanim od strane Skupštine tzv. Kosova.

Vlade Srbije i Kosova, uz posredstvo Evropske unije, sklopile su sporazum o formiranju ZSO sa srpskom većinom na Kosovu, a ovo je tekst sporazuma u celini.

Video: Vučić: Dve nove teme ZSO i imovina, najteža pitanja

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA