Veliki zadatak pred radnom grupom za izmenu porodičnog zakona: "Osnažiti osnovnu ćeliju društva"

Foto: Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju

Ministar za brigu o porodici i demografiju u Vladi Republike Srbije Ratko Dmitrović, predstavio je danas, 12. jula, neke od polaznih osnova na kojima će raditi Posebna radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmenama i dopunama Porodičnog zakona.

Preporučujemo

Dmitrović je predsednik Radne grupe koja je u Palati Srbija u Beogradu održala svoju prvu sednicu.

Radnom grupom u svojstvu zamenika, rukovodiće državna sekretarka u Ministarstvu za brigu o porodici Milka Milovanović Minić, a čine je predstavnici više ministarstava, ustanova socijalne zaštite i civilnog sektora, predstavnik Zaštitnika građana, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Visokog saveta sudstva...

Ministar je zamolio članove Radne grupe da u budućem delovanju stalno na umu imaju izuzetno tešku demografsku sliku Srbije, odnosno da budućim izmenama Porodičnog zakona, osnaže tu osnovnu ćeliju

društva. Jedino snažna i mnogobrojna porodica, kako je rekao, može da zaustavi demografski sunovrat i sada nisku stopu rodnosti u našem narodu podigne na viši nivo.

- Sva prava pojedinca, od dece do staraca, moraju da budu zadovoljena i poštovana, ali u svemu tome ne sme da izgubi porodica - kazao je Dmitrović.

Porodični zakon, stupio je na snagu 1. januara 2005. godine, a u primeni je od 1. jula 2005. Ovim zakonom uređuju se brak i odnosi u braku, odnosi u vanbračnoj zajednici, odnosi deteta i roditelja, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo, izdržavanje, imovinski odnosi u porodici, zaštita od nasilja u porodici, postupci u vezi sa porodičnim odnosima i lično ime.

Prema rečima ministra, izmene i dopune Porodičnog zakona unaprediće ostvarivanje prava deteta i poboljšati njegov položaj, kao i prava i položaj drugih članova porodice, posebno ukoliko im je potrebna pomoć i podrška države u oblasti porodičnih odnosa.

On je istakao da je polaznim osnovama predviđeno davanje mogućnosti detetu da izrazi svoje mišljenje u postupcima, bez obzira na njegov uzrast. Predviđeno je redefinisanje mera preventivnog i korektivnog nadzora nad roditeljskim pravom, zatim ukidanje mogućnositi usvajanja deteta čiji su roditelji lišeni poslovne sposobnosti, ukida se mogućnost sklapanja sporazuma o usvojenju između roditelja i budućih usvojitelja. Novim odredbama, ukoliko budu usvojene, predviđeno je i ukidanje potpunog i delimičnog lišenja poslovne sposobnosti i uvođenje instituta ograničene poslovne sposobnosti.

Zakon uvodi definiciju deteta u skladu sa Konvencijom o pravima deteta, ukidanje fizičkog kažnjavanja deteta kao vaspitnog sredstva roditelja kao i ukidanje maloletničkih brakova.

Prednacrom je predviđeno i uvođenje obaveze nadležnih organa da prate izrečenu meru zaštite od nasilja u porodici, kao i definisanje pojma najboljeg interesa deteta.

Državna sekretarka u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju je istakla da izmene imaju za cilj izradu modernog zakona, usklađenog sa međunarodnim principima i standardima. One su kako je rekla rezultat

praćenja stanja i odgovor države na porast nasilja u porodici, veliki broj razvoda i sporova oko roditeljskog prava, porast broja dece bez roditeljskog staranja i kao i potrebe njihove bolje zaštite u porodičnom okruženju i u hraniteljskim porodicama.

- Navedene oblasti od suštinskog su značaja i u procesu pridruživanja Srbije EU i to u sklopu osnovnih prava koje reguliše poglavlje 23 kao i u primeni različitih konvencija čiji je Srbija potpisnik, a pre svega Konvecije o pravima deteta i Kovencije o zaštiti osoba sa invaliditetom - rekla je Milovanović Minić.

(Telegraf.rs)