Spoljna politika Srbije u prethodnoj godini: Od "Otvorenog Balkana" do borbe za očuvanje interesa

Kada je u pitanju Otvoreni Balkan mislim da smo otišli jako daleko, naročito kada se u obzir uzme opstrukcija koja dolazi sa neočekivanih, ali i očekivanih mesta - navodi Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije

  • 1
mapa karta srbije srbija balkana Foto-ilustracija: Profimedia/Alamy

Spoljnopolitička pozicija Srbije u prethodnoj godini može se oceniti kao složena, ali su uz niz otežavajućih okolnosti postignuti određeni uspesi, naročito na regionalnom planu, ističu sagovornici Radio Beograda 1, prenosi RTS.

Za emisiju "Svet i mi u 2021." rekli su da je saradnja na Zapadnom Balkanu, makar u jednom njegovom delu, ojačana konkretnim dogovorima u okviru inicijative Otvoreni Balkan, koju čine Srbija, Severna Makedonija i Albanija.

Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije veruje da je zvanični Beograd spreman da na polju ekonomije region povede napred.

- Kada je u pitanju Otvoreni Balkan mislim da smo otišli jako daleko, naročito kada se u obzir uzme opstrukcija koja dolazi sa neočekivanih, ali i očekivanih mesta - navodi Miletić.

Dodaje da Podgorica i centralne vlasti u Sarajevu za sada odbijaju da se uključe u inicijativu, iako bi to i njima donelo nesumnjivu ekonomsku korist u vidu "premošćavanja birokratskih procedura, što bi dovelo bi do velikih ušteda".

Za Dejana Miletića je očekivano da opstrukcije dolaze od privremenih vlasti u Prištini, a nekonstruktivno ponašanje Prištine otežava i nastavak dijaloga u Briselu. Nekoliko rundi održano je na različitim nivoima, ali pomaka gotovo da nije bilo.

- To utiče i na proces pregovora o članstvu sa Evropskom unijom, gde je posle dve godine ipak došlo do napretka, otvaranjem klastera sa četiri poglavlja - rekao je za Radio Beograd 1 Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije.

Prema njegovim rečima Srbija ne može da bude potpuno zadovoljna brzinom reformi koje sprovodi, ali veruje da i Unija ima udela u usporavanju procesa, naročito kada se uzme u obzir da je bilo predloga da se na međuvladinoj konferenciji otvore dve grupe poglavlja.

- Ostaje pitanje zašto je to bilo tako. Ukoliko nije bilo tehničkih problema vezanih za naše pripreme za otvaranje, moguće je da se radi o političkoj kombinaciji da se da podstrek Srbiji kroz otvaranje jednog klastera, ali da se ipak sačeka definitivna promena u oblasti pravosuđa, odnosno promena Ustava. Moguće je da će se pratiti i situacija na Kosovu i Metohiji, kao i održavanje izbora u aprilu - kaže Zečević.

U odnosima sa svetskim silama Srbija se uvek postavlja kao pouzdan partner, iako je sa promenom administracije u Vašingtonu došlo do pojačanih pritisaka od strane Sjedinjenih Američkih Država, ističe Dejan Miletić.

Situacija je, kako kaže, mnogo bolja u odnosima sa Moskvom i Pekingom.

- Mi sa Kinom imamo tradicionalno dobre odnose, oni se razvijaju, mada se u protekloj godini možda u medijima nije toliko govorilo tome, osim u oblasti borbe protiv Kovida 19, iako je kroz investicione projekte vidljivo snažno kinesko prisustvo u Srbiji. Možemo da konstatujemo da su odnosi sa Rusijom unapređeni i to u dva aspekta - energetskom i vojnom - ističe Miletić.

Zaključuje da je uprkos svemu Srbija uspela da zadrži spoljnopolitičke pozicije koje odgovaraju njenim interesima.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA