Šolc: Samit Zapadni Balkan u novembru kao podsticaj Berlinskom procesu

Mogao bi da bude postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije Zapadnog Balkana - rekao je Šolc

  • 3
Olaf Šolc, Emanuel Makron, Ursula fon der Lajen, EU samit, Brisel Tanjug/AP

Samit Zapadnog Balkana biće održan u novembru ove godine u Berlinu kako bi se dao novi podsticaj takozvanom "Berlinskom procesu", najavio je nemački kancelar Olaf Šolc, a saopštila nemačka vlada.

Šolc je, nakon sastanka sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom u Berlinu, tokom kojeg je jedna od tema bilo i proširenje EU na Zapadni Balkan, rekao da bi mogao da bude postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije Zapadnog Balkana.

Šolc je ukazao da je Zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali je ocenio da se od tada malo toga dogodilo, prenela je STA.

On je poručio da bi Nemačka i Slovenija volele da sarađuju na davanju novog podsticaja procesu pristupanja Zapadnog Balkana EU.

Golob, čija je ovo prva bilateralna poseta inostranstvu otkako je preuzeo mandat, rekao je da veruje da se moraju naći načini da zemlje Zapadnog Balkana preduzmu individualne korake i ostvare uspeh na putu ka EU.

- Nažalost, ovaj proces, na način na koji je rađen, proces je koji je doveo do apatije u ovim zemljama jer je apsolutno prespor - rekao je Golob.

On je ocenio da bi EU trebalo da se usredsredi na nagrađivanje Zapadnog Balkana za napredak na putu ka pridruživanju EU kako bi se tim zemljama dao podsticaj da nastave da slede taj "daleki i izazovni cilj", navodi Rojters.

Kao primer naveo je pitanje energetike i sugerisao da bi Severnoj Makedoniji moglo da bude dozvoljeno da učestvuje u energetskim projektima širom EU, čim ta država primeni sva energetska pravila EU.

Dvojica zvaničnika razgovarala su i o posledicama rata u Ukrajini, pre svega energetskoj krizi, a Golob je ocenio da je veoma ambiciozan, ali dostižan cilj da se zima preživi bez ruskog gasa, ukoliko EU bude sarađivala.

Šolc je rekao da će EU morati da učini sve da smanji energetsku zavisnost od Rusije i ukazao na pokušaje da se uspostavi infrastruktura, koja bi omogućila kratkoročno vađenje nafte i gasa iz drugih izvora.

Dvojica lidera založila su se za to da se nastavi pružanje političke, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, kao i sankcije Rusiji.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Vi ste ratna osvajacka organizacija

    13. jul 2022 | 10:05

    kao I nato ne mislite vi nama dobro sto dalje od nas

  • Mihajlo

    13. jul 2022 | 10:15

    Do novembra ni Solc ni Makron nece biti bitni a ni EU.

  • Hau ab

    13. jul 2022 | 09:47

    Dosta je nama vasih obecanja , oduzimate nam zemlju a ovamo dacete nam podsticaj za ulazak u EU, hvala lepo samo bezite sto dalje od naseg dvorista vase milosti smo siti.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA