Najveći broj Srba želi da zna mnogo više o Ustavu Srbije

Prema rezultatima istraživanja, za elite je neupitno da li treba menjati Ustav i 77 odsto smatra da je to neophodno

  • 0

Ogroman broj građana Srbije smatra da je neinformisan o Ustavu Srbije i samo jedan odsto misli da dobro poznaje ustavnu tematiku, pokazuje danas predstavljeno istraživanje Ipsosa.

Najnovije istraživanje Ipsos-a: Da se sada održe parlamentarni izbori, SNS bi osvojio 55 odsto glasova

- Velika većina građana ocenjuje da o odredbama Ustava ne zna ništa, ili veoma malo i to 75 odsto, dok predstavnici elite ocenjuju Ustav negativnije nego pre šest godina, te je za političke, društvene i intelektualne elite Ustav iz 2006. usvojen uz ozbiljne proceduralne propuste - rekao je Srđan Bogosavljević iz Ipsosa na konferenciji "Demokratski do ustavne reforme".

Takođe, prema rezultatima istraživanja, za elite je neupitno da li treba menjati Ustav i 77 odsto smatra da je to neophodno.

Funkcionerka SNS Marija Obradović rekla je da za njenu stranku to nisu novi podaci i da je SNS apsolutno svesna takvih dešavanja na terenu i u skladu sa tim će i reagovati.

- Niko od nas nije ni u prethodnom periodu, a naravno da neće ni u narednom izbegavati ono što nas očekuje u ovom procesu. Veoma smo raspoloženi da učestvujemo u ovom procesu. Jako mi je drago što se videlo da građani nisu dovoljno uključeni i da moramo svi da radimo na većoj informisanosti građana, kako bi oni mogli da se uključe u ovaj ceo proces - rekla je Obradović.

Kao vladajuća većina, SNS će, prema rečima Marije Obradović, mnogo više raditi na tome da uključi građane u proces i dodala da je njen lični stav da svi treba da rade zajedno na tome.

Funkcioner SPS Žarko Obradović rekao je da ga rezultati istraživanja nisu iznenadili i da bi sada "voleo da vidi" kako će eksperti reagovati na elemente iz istraživanja vezane za sadržinu ustava.

Foto: Tanjug/Sava Radovanović

- Po meni bi bilo logično da Odbor za ustavna pitanja Skupštine Srbije pokrene ceo posao oko izrade ustava, sa predlogom, da se onda parlamentarne stranke i civilno društvo budu uključeni i da se najbolja rešenja prihvate. Ništa u Ustavu ne sme da bude više naglašeno u odnosu na drugo - rekao je Obradović.

Predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava Jukom Milan Antonijević, jedan od organizatora konferencije, istakao je da današnji skup zaista želi da zaista otvori sva pitanja iz Ustava, da se demokratska promena Ustava stavi kao prioritet s jedne strane, i da se javna rasprava stavi u fokus i vlade Srbije, kao što je stavljena u fokus civilnog društva.

Antonijević naglašava da danas postoji spremnost da se sva pitanja otvore, da se razgovara otvoreno i o pravosuđu, ali i da zaista postoji i spremnost da se druga pitanja od važnosti za funkcionisanje Srbije otvore - decentralizacija, pitanje ljudskih prava i drugih sloboda, manjinskih prava i svih onih pitanja koja su se od 2006 i donošenja Ustava otvarala.

Prema njegovim rečima, naš najviši pravni akt, donet je na takav način da ne šalje poruku građanima da su oni zaista prioritet, donet je bez saglasnosti, javne rasprave i to, ističe, danas želi da izbegne, time što kao civilno društvo insistira na javnoj raspravi.

Promena Ustava, izričit je, nije pritisak EU, već je zaista potreba, "kada pogledate kako izgleda taj naš Ustav iz 2006", a da javna rasprava mora trajati dovoljno dugo da se čuju i sva mišljenja civilnog društva, struke, Ministarstava na koja će se ustavna rasprava odnositi, ali i da se građani upoznaju sa posledicama donošenja Ustava.

Foto: Službeni glasnik

- Stoga rok koji je zadat akcionim planom za poglavlje 23 nije održiv, govorimo o kraju 2017. godine. Vi ne možete zaista otvoriti pitanje izmene Ustava i sprovesti adekvatnu javnu raspravu, ako sada, krajem oktobra i početkom novembra još uvek nemamo predlog, ne zna se ni kako radna grupa funkcioniše, koga konsultuju - rekao je Antonijević.

Iz tih razloga, podvlači, građanske organizacije koje su od početka u tom procesu, odlučile su da ne učestvuju na okruglim stolovima koje organizuje Ministarstvo pravde, "dok se zaista ne dobije jasan predlog izmene ustava".

Predsednik DS Dragan Šutanovac rekao je da DS Ustav posmatra kao instrument pridruženja EU, zbog poglavlja 23, a s druge strane, kako je podvukao, Ustav definitivno mora da se menja, jer Srbija nema tri nezavisne grane vlasti, te da je opšti utisak da je pravosuđe i dalje zavisno od političkih pritisaka.

Predsednik Nove strane Zoran Živković rekao je da misli da se Ustav menja, ne zbog naloga EU, već zato što stari "ne valja", ali da je neophodno reći građanima šta ne valja u njemu.

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

- I to što je dobro u njemu, ne primenjuje se. Imamo lošu atmosferu u društvu, koja nije slučajna, nego je kreirana. Imamo neobaveštene građane, zato što nemaju gde da se obaveste. Nigde na svetu se građani obaveštavaju o Ustavu tako što odu u neku biblioteku i čitaju sami. To rade mediji, a to stimuliše javno mnjenje. Ovde su mediji sredstvo za zaglupljivanje građana, sa nekoliko malih izuzetaka i zato smo u takvoj situaciji - smatra Živković.

Konferenciju "Demokratski do ustavne reforme", organizovali su ondacija Centar za demokratiju, Fond za otoreno društvo, Beogradski centar za ljudska prava i Komitet pravnika za ljudska prava Jukom.

Daljinac

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA