Ponosna Banaćanka Vanja čuva tradiciju praveći unikatne kape: Za jednu joj treba mesec dana, a svaka ima posebnu priču (FOTO)

Prvu kapu je vezla mesec dana, drugu isto toliko, dok je treću vezla više od dva meseca

  • 0

Kao prava Banaćanka uvek sam se divila nošnji svoga kraja i silno sam želela da imam svoju nošnju-počela je svoju priču Vanja Adžić koja živi u Rumuniji, ali svoju narodnu kulturu je želela u sopstvenoj kolekciji. Kape "džege" i "zlatare" bile su najlepši deo vojvođanske nošnje, nosile su ih najbogatije žene,bile su deo prestižne kulture, a retko gde su danas sačuvane.

Da bih ih izradila , prvo sam mesecima istraživala način rada, kako i od čega se prave:

U Srbiji još žive stare "švapske" kuće: One su nekada bile simbol prestiža i dragulj ravnice, a danas ih niko ne primećuje (FOTO)

- Prvo sledi mesec dana istraživanja-modeli, boje, motivi, načini zlatoveza, zlatni konci, materijali, perle, a pritom niti znaš da vezeš niti si krojačica,najbitnija je volja. Najteže mi je biIo to što je pisalo da se neke kape prave mesecima i to se ispostavilo tačnim. Prvi konac sam kupila krajem januara , i tada počinje moj višemesečni rad - kaže Vanja za portal Telegraf.rs.

Kape "džege" i "zlatare" bile su najlepši deo vojvođanske nošnje, nosile su ih najbogatije žene,bile su deo prestižne kulture, a retko gde su danas sačuvane; Foto: Vanja Adžić

Prvu kapu je vezla mesec dana, drugu isto toliko, dok je treću kapu vezla više od dva meseca.

- Motive sam skidala sa fotografija i sklapala , na primer svaki cvet i svaka šara na kapama ima svoje značenje tako da tu nema puno prostora za izmišljanje. Radila sam vezom preko kartona, zlatnim koncem. To je dugotrajan proces. Prvo se iskroji materijal na delove, zatim se taj materijal širi preko drvenog rama i zateže. Moj "truker" Senadin Krstić bi mi sve moje motive koje sam slikala prebacivao na kompjuter sređivao i štampao na zlatnom kartonu. Taj karton bi ja sekla i šila preko platna i onda zlatnim koncem vezla preko motiva. Kada je vez gotov dolazile bi šljokice i dijamanti ratnih boja koje se šiju na kapu. Na kranu se radi sklapanje kape na šivacoj masini.

Prvu kapu je vezla mesec dana, drugu isto toliko, dok je treću kapu vezla više od dva meseca; Foto: Vanja Adžić

KAPU "DŽEGU" NOSILE SU UDATE ŽENE A "ZLATARU" NEVESTE

Kapa "Džega" je oglavlje udate žene. Nosile su je žene od udaje pa do kraja života, svakodnevno. Takve kape nosile su samo žene najbogatijih porodica kako seoskih tako i gradskih, porodica koje su se izdvajale po svemu. Razlikovale su se po boji i po bogatstvu veza. Mlađe žene nosile su veselije boje i bogatiji vez, starije tamnije boje sa manje veza. Kapa Džega karakteristična je za Banat ali i celu Vojvodinu.

Kapa "Džega" je oglavlje udate žene; Foto: Vanja Adžić

Kapa "Zlatara", kapa na šlajfne (trake) ili nevestina kapa, nošena je isključivo u Banatu. To je prava Banatska kapa! Nosile su je žene na venčanju i godinama posle venčanja u specijalnim prilikama. Uglavnom su naručivane specijalno za venčanje, a kupovali su ih svekrva ili svekar. Razlikovale su se po boji ali ne i po obliku, a vez je uvek bio bogat.

Foto: Vanja Adžić

Zaboravljene vojvođanske kape bile su deo Vanjine porodične kulture čija porodica dolazi iz Vršca. Kako kaže ova Banaćanka u srcu, želela je da oživi staru porodičnu tradiciju jer su takve kape nosile njene prebake, a Vanja će ih rado nositi tokom nastupa sa svojim kulturno-umetničkim društvom.

(Dragana Ivanić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA