≫ 

Stepski pašnjak na Fruškoj gori nestaje: Volonteri u akciji spasavanja prirode

Stepski pašnjaci nestaju zbog snažnog pritiska poljoprivrede, zamiranja tradicionalnog stočarstva, preoravanja i zarastanja

  • 1
Obronci Fruške gore Obronci Fruške gore. Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Volonteri iz osam evropskih zemalja odlučili su da zajedničkim snagama pokušaju da ožive jedan od poslednjih stepskih pašnjaka u Vojvodini.

Stepski pašnjaci nestaju zbog snažnog pritiska poljoprivrede, zamiranja tradicionalnog stočarstva, preoravanja i zarastanja. Ovaj odumirući komad prirode nalazi se kod sela Mala Remeta na Fruškoj gori.

U Banatu žetva u punom jeku, a domaćini čupaju kosu: Domaći rod ima sve kvalitete, ali je cena očajna - žale se gazde (FOTO)

Učesnici Međunarodnog volonterskog kampa "Planinski duh" došli su u Srbiju da tokom dve nedelje uklanjaju žbunje i nisko rastinje. Zbog nedostatka ispaše i košenja, ovde su proterane tekunice, glavni plen kritično ugroženih orlova krstaša.

- Orlovi krstaši su nestali sa Fruške gore pre dve godine. Evo danima već krčimo žbunje sa pašnjaka i nismo videli ni jednu tekunicu. Pored toga što ugrožene vrste gube svoje stanište i preostali stočari iz Male Remete uskoro neće imati pašnjak gde bi napasali svoju stoku - rekla je za RTV iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Marijana Demajo.

Orlovi krstaši su nestali sa Fruške gore pre dve godine. Danima se krči žbunje sa pašnjaka i ni jedna tekunica nije viđena; Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

U ovu akciju spasavanja prirode priključili su se brojni volonteri.

Sa željom da upozna srpsku kulturu, na kamp je stigao i Hose Migel (Jose Miguel Botica Rodrigues) iz Portugala.

- Meštani iz Male Remete su divni, svaki dan nas obilaze, donose nam hranu, koja je preukusna. U Portugal ću poneti lepe uspomene, osećaj da sam učinio nešto korisno za prirodu, kao i da sam stekao prijatelje iz Poljske, Velike Britanije, Hrvatske, Turske, Italije, Bugarske, Španije i Srbije - priča Portugalac i dodaje da je presrećan.

Jedno od najugroženijih tipova staništa su upravo stepski pašnjaci, a Vojvodina je nekada bila mozaik slatinskih i stepskih travnih predela; Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Jedno od najugroženijih tipova staništa su upravo stepski pašnjaci, a Vojvodina je nekada bila mozaik slatinskih i stepskih travnih predela.

Međutim, oni nestaju zbog snažnog pritiska poljoprivrede, zamiranja tradicionalnog stočarstva, preoravanja i zarastanja. Tako nestaju i poslednje oaze koje su od velike važnosti za brojne ugrožene vrste.

VIDEO: Smrt zvana plastična kesa: U čemu vi nosite namirnice?

(Telegraf.rs/RTV)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • SrBa

    14. jul 2018 | 11:49

    Pa kako da bude kada krkani dođu, zauzmu placeve i zemlju i rade šta hoće.Starosedeoci kojinsu to čuvali i kojih polako nestaje gledaju i čude se. A zakone "niđe".

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA