≫ 

Majci su molitve konačno uslišene: Moje dete je posle tri godine prvi put čulo moj glas, plakali smo zajedno (VIDEO)

U Srbiji je 2014. godine živelo oko 30.000 gluvih i oko 100.000 nagluvih osoba, danas je taj broj duplo veći

  • 8

Moje dete nikad nije čulo kišu, nije čulo moj glas i nije imalo omiljenu pesmicu. Sada je sve to drugačije, napokon su mi se molitve uslišile, kada je čuo moj glas prvi put, oboje smo plakali - kaže Aleksandra, majka dečaka Alekse koji do treće godine nije mogao da čuje i govori.

U Srbiji je 2014. godine živelo oko 30.000 gluvih i oko 100.000 nagluvih osoba, danas je taj broj  duplo veći. Prema procenama, godišnje se rodi jedan do tri procenta dece sa oštećenjem sluha.

Nepristupačnost, nedovoljnost i neadekvatnost usluga socijalne zaštite, nezaposlenost, ali i nedovoljno razvijena svest građana o problemima i teškoćama sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću, samo su neki od uzroka ovakvog stanja.

Najveći problem gluvih ljudi jeste pristupačnost, to što gluva osoba ne može da ostvari komunikaciju niti da obavlja svoje svakodnevne aktivnosti na svom prvom jeziku uz posredstvo tumača.

Azbuka znakovnog jezika

U Srbiji se, prema procenama, godišnje rodi jedan do tri procenta dece sa oštećenjem sluha, od kojih svako treće ima teško oštećenje, koje se uspešno može otkloniti ugradnjom implantata.

Ispovest majke i prijatelja o tegobama gluvonemog dečaka i uticaju Kohlearnog implanta pogledajte u videu iznad teksta.

Kohlearni implantat je namenjen deci sa teškim oštećenjem sluha kod kojih primena spoljašnjih slušnih pomagala nije dovela do značajnih poboljšanja. Kohlearni implantat ovoj grupi omogućava “prijem” zvuka direktnom električnom stimulacijom slušnog nerva, a pomoću elektronskog aparata koji se ugraduje u puž unutrašnjeg uva. Implantat pomaže deci koja su rođena gluva ili izgubila sluh u prvim mesecima života da čuju i prihvate govorni jezik. 

Dečak sa kohlearnim implantatom Foto: Telegraf TV

Operacija se radi pri opštoj ili čak lokalnoj anesteziji, kada se titanijumski implant oblika šrafa, veličine nekoliko milimetara, umeće u kost iza uha.

Deo implanta koji je ugrađen u kost ostaje dostupan kroz kožu. Na taj deo se stavlja takođe sićušan titanijumski nosač, na koji se kasnije – kada dođe do zaceljivanja rane nakon operacije (2 do 4 nedelje), kači spoljašnji procesor.

Spoljašnji procesor, veličine nekoliko santimetara, prikuplja zvuke iz okoline i pretvara u vibraciju koju šalje na titanijumski nosač. Vibracije se sa nosača prenose na implant, pa na kost odakle stižu do kohlee. Ove vibracije su toliko suptilne da ih nosioci implanta ne osećaju kao posebne tj. dodatne vibracije.

Ugradnja kohlearnog implanta

Titanijum je takođe materijal koji može da ide na magnetnu rezonancu i koji ne aktivira bezbedonosne skenere i detektore metala (npr. na aerodromima, u prodavnicama).

Za razliku od slušnih aparata koji pojačavaju zvuk, kohlearni implant preuzima funkciju oštećenog dela unutrašnjeg uha (kohlee*), te pretvara i sprovodi zvučne signale do mozga. Može se reći da kohlearni implant predstavlja interfejs između spoljašnje okoline i ljudske svesti.

Direktor Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije prof. dr Nenad Arsović objasnio je da implante deci koja imaju probleme sa sluhom treba ugraditi u što ranijem uzrastu jer su tako veće šanse da dete kasnije može da nauči da govori.

Operacija postavljanja "kohlearnog" implanta Foto:Telegraf TV

Međutim, problem je u tome što se roditelji teško odlučuju za takvu vrstu lečenja i odlažu ga, a to je gubitak za dete. Manjak informacija i sam strah od operacije je glavni razlog.

Deca kojoj se ugradi kohlearni implant uz dobar rad sa defektologom i psihologom mogu da komuniciraju bez čitanja sa usana, pohađaju normalne škole, a najbolji među njima mogu da upotrebljavaju i telefon.

Loše obrazovne mogućnosti i ograničena društvena očekivanja mogu da smanje kulturni kapital gluvih osoba. Oni se suočavaju sa lingvističkim i kulturnim preprekama koje im onemogućavaju da pristupe postojećim zdravstvenim službama koje se bave brigom, lečenjem i oporavkom.

Ispovest majke i prijatelja o tegobama gluvonemog dečaka i uticaju Kohlearnog implanta pogledajte u video iznad teksta

(Kristina Stojanović/Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • DARKO 100%

    27. oktobar 2018 | 20:21

    Ponekad se neke stvari dese a da za to nemate objasnjenje ,naraucenije sve je u Bozijim rukama!

  • Istina

    27. oktobar 2018 | 21:54

    Ziv bio

  • S

    27. oktobar 2018 | 22:04

    I sve to kosta oko 7000evra. Tako da mnogi roditelji ne mogu izdvojiti tu sumu novca.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA